Pitanje koje muči sve početnike je kako početi investirati. Obzirom kako je to vrlo kompleksna tema koju sigurno ne mogu obraditi u jednom postu, svako malo ‘izbacujem’ tekstove o raznim načinima investiranja u kojima (vjerujem) možete pronaći dovoljno informacija za eventualni početak. No ono što mi se čini važnim je u u jednom ovakvom postu donijeti opće preporuke koje i sama slijedim.
Važna napomena: nisam investicijski savjetnik niti ovo što pišem predstavlja nešto takvoga. Cilj ovoga (a i svih drugih postova) je edukacija o osobnim financijama, štednji i investiranju koja nam je svima više no neophodna. Prije bilo kakvog investiranja, dobro proučite i shvatite kakav rizik preuzimate. Dolje navedenim smjernicama pokušavam vam ukazati na način kojim možete izbjeći skupe greške koje sam i sama u prošlosti radila. Naravno, garancije ne postoje.
Treba istaknuti kako je preduvjet investiranju štednja, primarno kreiranje fonda za nepredviđene troškove (oko 500-1,000 eura) te fonda koji pokriva minimalno 3 mjeseca vaših životnih troškova, takozvanog kriznog fonda, o kojem sam više pisala ovdje).
Generalne smjernice (by Tetka) za one koji žele investirati bile bi:
- investirajte u diverzificirane pasivne indeksne fondove (ETF-ove)
- odaberite jednostavan portfelj
- investirajte na minimalan rok od 10 godina
- odaberite ETF-ove s niskim naknadama (TER ili total-expense-ratio)
- odaberite visoko likvidne ETF-ove nekog od većih izdavatelja (iShares, Vanguard)
- odaberite akumulirajuće ETF-ove radi poreznog optimiranja
- odaberite one koji fizički repliciraju indeks
- domicil neka bude Irska (ili Luksemburg) radi oporezivanja
- vodite računa o tečaju (eur vs dolar)
- odaberite pouzdanog brokera s niskim naknadama za trgovanje
Pokušat ću u nastavku ovog teksta kratko obrazložiti svaku od gore navedenih preporuka.
1. Globalni diverzificirani (geografski i sektorski) pasivni indeksni fondovi (ETF-ovi)
Za one koji još nisu čuli za ETF-ove (predlažem da krenu čitati Vodič ili se uključe u naš ETF klub ovdje), nije iznenađenje kako ih držim najboljim načinom investiranja za sve nas ‘pasivne‘ ulagače. Pasivni smo budući nemamo vremena cijeli dan pratiti trendove kretanja dionica i drugih instrumenta jer nam to, očito, nije glavni posao. U ono malo slobodnog vremena koje imamo, trebamo ugurati vjerojatno puno toga vrjednijeg od zurenja u ekrane. To, naravno, ne znači kako jednim dijelom portfelja ne možemo i aktivno upravljati, no to će, osim o vremenu, ovisiti i o raspoloživom znanju i iskustvu.
Zašto geografska diverzifikacija? Prije svega, važno je maknuti se od domaćeg tržišta. Tamo gdje već primamo plaću, štedimo za mirovinu i možda čak ulažemo putem investicijskih fondova ili posjedujemo dionice domaćih kompanija. Geografska diverzifikacija ima za cilj smanjiti ulagački rizik jednog ili određene skupine tržišta. U tu svrhu možete ulagati u ETF-ove koji pokrivaju cijeli svijet, ili odabrati nekoliko koji pokrivaju više različitih tržišta. Sektorska diverzifikacija štiti nas od rizika koje nosi investiranje u određeni industrijski sektor koji može biti pogođen nepredviđenim okolnostima (poput avio-industrije ili turizma 2020. godine) ili u hype sektore (kao, na primjer, električna vozila).
2. Odaberi jednostavan portfelj
Kao što naslov sam kaže, nemoj komplicirati. Više ETF-ova u portfelju znači više naknada za trgovanje, a i više posla oko rebalansiranja (o kojemu sam pisala ovdje). Dovoljno je imati 3-4 u portfelju i time pokriti većinu svojih potreba. Nekakvo generalno ‘pravilo’ o odnosu dionica i obveznica u portfelju (zapravo dioničkih ili obvezničkih ETF-ova) glasilo bi ‘100 minus dob ulagača’. Nešto agresivniji model (koji preferira veći udio dionica) uzima 110 ili 120 kao osnovicu. Odaberite onaj s kojim možete živjeti i ne razbijajte previše glavu o tome.
3. Investiraj na rok ne kraći od 10 godina
Zašto je važno dugoročno investirati? Unatoč značajnom minusu koji je S&P 500 ostvario krajem 2022. godine, njegovi rezultati promatrani na dugi rok su više no dobri. Evo prikaza prosječnog godišnjeg prinosa zaključno s 2022. godinom (s uključenim dividendama):
| Godina | 1 godina | 5 godina | 10 godina | 15 godina | 20 godina | 25 godina |
| 2022 | -18.1% | 9.4% | 12.6% | 8.8% | 9.8% | 7.6% |
Jedan primjer koji često vidimo na edukacijskim radionicama je onaj o kretanju S&P 500 indeksa u razdoblju od 1970 do 2022. godine:
| Godina | 1 godina | 5 godina | 10 godina | 15 godina | 20 godina | 25 godina |
| Najviši prinos | 37.6% | 28.6% | 19.2% | 18.9% | 17.9% | 17.3% |
| Najniži prinos | -37.0% | -2.4% | -1.4% | 4.2% | 5.6% | 7.6% |
| Medijan | 15.1% | 14.0% | 12.7% | 10.7% | 11.4% | 10.5% |
Ukratko, svako promatrano razdoblje dulje od 10 godina završilo je u plusu. Što je dulji period investiranja, rizik da će vaša investicija završiti negativno je vrlo nizak (bar tako kažu povijesni podaci). Čak i u desetogodišnjem razdoblju najveći ‘minus’ je tek -1,4%. Iz svega možemo zaključiti kako je dugoročni horizont jedini ‘siguran’ put za investiranje s dobitkom.
O tome kako investirati u ovaj indeks pročitajte više u mom tekstu Zašto i kako investirati u S&P 500 indeks?
4. Vodi brigu o naknadama (TER)
O naknadama vezanima uz ETF-ove (a i općenito) već sam pisala na ovom blogu. Njihova visina ima direktan utjecaj na prinose i cilj nam je odabrati one ETF-ove koji imaju relativno niske naknade. TER ili total-expense-ratio uključuje troškove trgovanja i upravljanja ETF-om. Već godinama se ovi troškovi smanjuju i danas prosječno iznose oko 0,24% za većinu ETF-ova u Europi (prosjek za SAD je oko 0,19%). S time da neki od najpoznatijih imaju i naknade niže od 0,10% poput onoga koji ulaže u S&P 500 indeks (trenutno 0,05 do 0,07%).
5. Vodi brigu o izdavačima ETF-ova
Za razliku od SAD-a gdje tri ‘igrača’ (BlacRock, State Stret i Vanguard) drže praktično cijelo tržište ETF-ova, u Europi su dosta jaki i lokalni ponuđači – DWS Xtrackers, Lyxor (Société Générale’), Amundi i slično. No ipak, BlackRock dominira s oko 50-tak % udjela, dok druga dva velika američka fonda ne prelaze 5% tržišta.
Veličina ETF-a nije nevažna jer veliki fondovi obično imaju manje troškove zbog ekonomije obujma. Mali fondovi se prilično često likvidiraju najčešće zbog niskih prinosa ili pretjerane kompleksnosti. Osim veličine fonda, važno je pogledati i njegov životni vijek, odnosno prošlo poslovanje.
6. Odaberi akumulirajuće ETF-ove
Razlog odabira akumulirajućeg ETF-a veže se uz poreze. Taj tip fondova ne isplaćuje dividendu već ju ‘akumulira’, a time ne nastaje porezna obaveza na strani vlasnika fonda za ulagače iz Hrvatske. Porezna obaveza nastaje tek prodajom ETF-a unutar dvije godine od stjecanja. Općenito o oporezivanju kapitalne dobiti, dividendi i kamata pisala sam ovdje – vidi Vodič.
7. Birajte fizičke umjesto sintetičkih ETF-ova
Posjetimo se kako fizički odnosno replicirajući (‘physical or fully replicating’) je takav ETF koji prati određeni indeks kroz stvarnu kupnju imovine sadržane u indeksu (u istim omjerima) čime u potpunosti ‘replicira’ njihov porast ili pad. Postoje i takozvani uzorkovani (sampling) fondovi gdje ponuđač ETF-ova nudi samo određeni dio imovine iz indeksa (najčešće zbog toga što benchmark sadrži velik broj dionica koje se često mijenjaju).
Sintetički (‘swap based’) je pak onaj gdje ponuđač ETF-a sklapa ugovor s investicijskom bankom koja osigurava povrat na određeni indeks u zamjenu za naknadu. Ukratko, sintetički ETF fizički ne posjeduje nikakve instrumente i treba ga izbjegavati jer se radi o financijskom derivatu.
8. Domicil fonda – Irska i Luksemburg
Iz razloga što Irska i Luksemburg imaju s SAD-om povoljne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zbog čega su stope poreza na dividendu samo 15% (umjesto 30%), takvi fondovi su porezno optimalni i za ulagače iz Hrvatske.
Ukoliko odaberete distribuirajući fond (radije ne ako vam priljevi ne trebaju) gdje će vam se dividenda redovito isplaćivati, računajte i na redovito plaćanje poreza od 10% (plus prirez).
9. Vodite računa o tečaju
O tome što je tečajni rizik kod ulaganja u ETF-ove pisala sam u tekstu ETF i tečajni rizik, a o njegovom utjecaju na portfelj posvetila sam post Treba li zaštiti svoj investicijski portfelj od utjecaja promjene tečaja? pa se neću ovdje ponavljati. Vodite računa kako je od valute u kojoj ETF kupujemo puno važnija valuta investiranja (‘underlying currency‘) jer smo prema njoj izloženi.
10. Pouzdan broker i niske naknade
Odabir pouzdanog brokera jedno je od najčešćih pitanja. Na tržištima ih je sve više (uključujući i robo-savjetnike poput Finaxa ili ETFmatica) pa je sve teže napraviti dobru diferencijaciju. S druge strane, veći broj brokera znači i jaču konkurenciju, pa tako i drastično rezanje naknada za trgovanje. No, prije konačnog odabira, pogledajte reputaciju, reguliranje vlasništva nad kupljenim vrijednosnim papirima, visinu osiguranja te korisničko iskustvo, naročito ako ulažete velike sume. O nama dostupnim brokerima sam već pisala, predlažem početi ovdje.
Bonus: ‘Play money’
Jedan dio portfelja namijenite igri i učenju. Neka to bude 5 do maksimalno 10% novca kojeg ćete biti spremni izgubiti. Investirajte u Bitcoin, P2P platforme, neku dionicu u koju vjerujete. Pri tome se zabavite i učite, no ne i riskirate sigurnost koju dobivate s pasivnim portfeljem.
A sve one koji žele naučiti kako pasivno investirati u ETF-ove pozivam učlaniti se u ETF Klub. Više info na poveznici ispod:
