Sadržaj
Porez na kapitalne dobitke
Što je kapitalni dobitak
Kapitalni dobitak je pozitivna razlika između ostvarene prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine. Ta razlika predstavlja osnovicu za obračun poreza. Kapitalni dobitak osim prodajom nastaje i u slučajevima zamjene, darovanja i druge vrste prijenosa financijskih instrumenata.
Najčešći oblici financijskih instrumenata kojima se u nas trguje:
- dionice
- obveznice
- kriptovalute
- udjeli u investicijskim fondovima (uključujući ETF-ove)
- opcije, CFD, futuresi i slično
Kapitalni dobitak u fondovima je neto prinos
Dobit kod ulaganja u fondove utvrđuje se u visini realiziranih prinosa umanjenih za troškove upravljanja fonda (neto-prinos).
Iako su kamate na obveznice za pojedinu fizičku osobu neoporezive, a obzirom na to da je kod ulaganja u različite financijske instrumente kroz fondove ponekad teško utvrditi koji dio ulaganja pripada kojem udjelu u fondu, oporezuje se ukupan neto prinos fondova.
Kada je potrebno platiti porez
Kapitalni dobici oporezuju se ukoliko su financijski instrumenti (kupljeni nakon siječnja 2016. godine):
- prodani unutar dvije godine od kupnje te
- viši od 17,78 eura (134,00 kune)
Tko je obveznik plaćanja poreza
Porezni obveznik je rezident koji kapitalni dobitak ostvari izravno iz inozemstva ili u inozemstvu te je obvezan samostalno obračunati (i platiti) porez.
Kako se utvrđuje rezidentnost poreznog obveznika
Rezident je je fizička osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište sukladno Općem poreznom zakonu.
U smislu tog Zakona smatra se kako porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, a boravak u stanu nije obvezan.
Međutim, ako ima prebivalište u tuzemstvu i u inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u državi u kojoj je prebivalište obitelji, a za poreznog obveznika samca ili ako se prebivalište obitelji ne može utvrditi, smatra se da ima prebivalište u državi iz koje pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti ili u kojoj se pretežno zadržava.
S druge strane, uobičajeno boravište ima porezni obveznik čiji stalan ili vremenski povezan boravak u nekom je mjestu u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.
Koja je stopa poreza na kapitalne dobitke
Za kapitalne dobitke počevši od 1. siječnja 2021. godine stopa poreza iznosi 10% + prirez.
Koji je porezni tretman
Oporezivanje primitaka ostvarenih u inozemstvu i/ili uračunavanje poreza na dohodak plaćenog u inozemstvu kod utvrđivanja konačnog poreza na dohodak ovisi o tome je li s državom u kojoj je ostvaren primitak sklopljen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (vidi listu zemalja ovdje), a čija primjena ima prednost pred odredbama domaćih propisa, može biti propisana obveza plaćanja poreza u zemlji izvora ili zemlji rezidentnosti.
U većini ugovora propisno je da se kapitalni dobitak oporezuje samo u zemlji rezidentnosti poreznog obveznika, dakle Hrvatskoj.
Što ako nema ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Kada porezni obveznik ostvari dohodak iz zemlje s kojom RH nema u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a isplatitelj ustegne porez prema propisima države izvora dohotka.
Rezident RH treba napraviti sljedeće:
- Predati INO-IZJAVU o plaćanju predujma poreza na dohodak u inozemstvu nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 8 dana od ostvarenog prvog primitka
- prijaviti primitak iz inozemstva Poreznoj upravi do kraja siječnja za prethodnu godinu na Obrascu INO-DOH
- predati Obrazac JOPPD o ostvarenom kapitalnom dobitku najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu
Što ako je ugovor u primjeni
Ako se poreznom obvezniku pri isplati iz inozemstva ili u inozemstvu, primjenom odredaba međunarodnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ustegnuo porez na dohodak na ostvarene primitke, tj. platio predujam poreza na dohodak ili konačni porez na dohodak tada, kao i u prethodnom slučaju, treba predati INO-IZJAVU o plaćanju predujma.
Porezni obveznik treba prijaviti dohodak na obrascu JOPPD do kraja veljače te, ako želi iskoristiti pravo uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu u ukupnu poreznu obavezu, predati i obrazac INO-DOH do kraja siječnja.
Do kada se treba obračunati i platiti porez na kapitalni dobitak
Porez na kapitalni dobitak utvrđuje se, obračunava i plaća do kraja veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke umanjene za kapitalne gubitke ostvarene u prethodnoj godini. Porez se prijavljuje putem Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD.
Kada ne postoji obveza izvješćivanja o kapitalnim dobitcima
Kada je prodajna vrijednost financijske imovine jednaka nabavnoj vrijednosti (nema zarade) te kada smanjenje kapitalnih dobitaka za ostvarene kapitalne gubitke rezultira kapitalnim gubitkom.
Kapitalni gubitci mogu se odbiti samo od kapitalnih dobitaka ostvarenih u istoj kalendarskoj godini.
Što sve ulazi u izračun kapitalnih gubitaka
U kapitalni gubitak uračunavaju se svi pripadajući troškovi koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika, a iskazuje se najviše do visine porezne osnovice. Pripadajućim troškovima smatraju se naknade brokera, depozitorija, burze i sl.
Ako je ostvaren dohodak od kapitala od različitih oblika financijske imovine, tada je oporezive kapitalne dobitke i/ili porezno priznate kapitalne gubitke moguće međusobno netirati.
Po kojim vrijednostima se utvrđuje dohodak o kapitala
Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka treba se utvrditi po tržišnim vrijednostima, a ako to nije napravljeno, to će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim vrijednostima.
Koji tečaj treba koristiti
Kada je dohodak od kapitala ostvaren u stranoj valuti, pri obračunu poreza potrebno je obaviti konverziju u eure prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na 31. prosinca prethodne godine.
Po kojoj se metodi utvrđuje vrijednost
Za potrebe utvrđivanja dohotka od kapitala porezni obveznici trebaju voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena ili first-in-first-out (FIFO).
Primjena metode FIFO odnosno metode ‘prvi ulaz – prvi izlaz’ podrazumijeva kako porezni obveznik pri nabavi financijske imovine u evidenciju unosi cijene i količine te imovine prema datumu nabave odnosno prema vremenskom slijedu, a pri prodaji te imovne, za nabavnu vrijednost (cijenu) te imovine, uzima onu cijenu koja je bila prva evidentirana te se njome koristi do iskorištenja količine imovine nabavljene po to cijeni.
Evidencija prema metodi FIFO za financijsku imovinu ostvarenu na inozemnom tržištu najbolje je voditi u valuti stjecanja financijske imovine.
Što ako imamo kapitalnih dobitaka i iz inozemstva i u tuzemstvu
U slučaju kapitalnih dobitaka porezni obveznik podnosi obrazac JOPPD za ukupni kapitalni dobitak koji je ostvario u prethodnoj godini u tuzemstvu i inozemstvu te porez plaća na ukupni kapitalni dobitak, a ne posebno samo na kapitalni dobitak ostvaren u inozemstvu.
U kojim još slučajevima ne treba platiti porez
Kapitalni dobici se ne oporezuju ako je otuđenje obavljeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj vezi s razvodom braka te nasljeđivanjem financijske imovine.
No ako se naknadno otuđi financijska imovina koja je stečena otuđenjem između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji te drugih članova uže obitelji i / ili otuđenjem između razvedenih bračnih drugova koje je u neposrednoj vezi s razvodom braka i / ili otuđenjem koje je u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem, po osnovi kapitalnog dobitka koji se pritom ostvari utvrđuje se dohodak od kapitala, tada se danom stjecanja financijske imovine smatra dan prvotnog stjecanja kada je primijenjeno izuzeće od oporezivanja.
U svim drugim slučajevima, ako se financijska imovina stečena darovanjem otuđi u roku od dvije godine od dana nabave darovatelja, daroprimatelju se utvrđuje dohodak od kapitala.
Može li netko drugi za vas preuzeti evidenciju i obračun poreza
Te aktivnosti može u ime i za račun poreznog obveznika preuzeti i financijski posrednik temeljem ugovornog odnosa.
Može li se porez uključiti u godišnji obračun
Kapitalni dobici smatraju se konačnim dohotkom. Pri obračunu takve vrste dohotka ne može se priznati osobni odbitak, ne može ga se uključiti u godišnji obračun, tj. za taj dohodak se ne može provesti poseban postupak niti je moguće za njega podnijeti godišnju poreznu prijavu. Ukratko, godišnja porezna prijava s ovom nema nikakve veze.
Porez na dividende i kamate
Porezni tretman
Dividende se, načelno, također oporezuju po stopi od 10% plus prirez od 1. siječnja 2021. godine, no konačan porez u velikoj mjeri ovisi o tome ima li Hrvatska potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s navedenom državom ili ne.
Ukoliko kompanija (ili fond, recimo ETF) ne isplaćuje dividendu već ju akumulira, takva nije predmet oporezivanja, no kapitalna dobit proizašla iz prodaje dionica jest (po gore navedenim pravilima).
Ukoliko imate štednju u nekoj od inozemnih banaka ili ste ulagali u neku od P2P platformi te ostvarili kamate u inozemstvu također ste dužni platiti porez od 10% te prirez. Važno je napomenuti kako je svejedno da li je kamata samo obračunata (pripisana) ili isplaćena na račun.
Svaki porezni obveznik rezident RH, obvezan je prijaviti poreznu obvezu dohotka od kamata i dividendi na više načina, ovisno o tome je li porez na njih plaćen ili ne u inozemstvu.
Slučaj A: Porez nije plaćen u inozemstvu
Na kamatu ili dividendu na koju porez nije plaćen u inozemstvu (ili porezni obveznik nema dokaza o tome) treba obračunati predujam poreza na dohodak i uplatiti ga u roku od 30 dana od dana primitka.
Korak 1: prijaviti se u registar poreznih obveznika (RPO)
Porezni se obveznik treba prijaviti u registar poreznih obveznika (RPO) u roku od 8 dana od dana prvog početka ostvarivanja dohotka (dividendi ili kamata)
Korak 2: predati obrazac JOPPD i platiti porez (i prirez)
Porezni obveznik treba obračunati i platiti porez u roku od 30 dana i predati Obrazac JOPPD. Tako plaćeni porez smatra se konačnim, te se neće
dalje oporezivati u poreznoj prijavi niti u posebnom postupku. Pri takvom načinu obračuna poreza ne postoji obveza dostavljanja obrasca INO-DOH Poreznoj upravi.
Korak 3 (opcionalno): predati INO-DOH radi umanjenja porezne obveze kod dvostrukog oporezivanja
Porezni obveznici koji su plaćali predujmove i podnosili JOPPD izvješće tijekom godine, ali žele uračunati porez plaćen u inozemstvu u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja mogu predati obrazac INO-DOH kako bi si eventualnu umanjili poreznu obvezu (postupak predaje opisan dolje).
Slučaj B: Porez je plaćen u inozemstvu sukladno odredbama međunarodnog ugovora
Ako porezni obveznik dostavi isplatitelju odgovarajuće potvrde (dokaz o rezidentnosti RH) kako bi se mogle primjenjivati odredbe Međunarodnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, to znači kako će porez prilikom isplate dividendi ili dobiti biti plaćen u inozemstvu.
U tom slučaju, kada je porez na dohodak plaćen u inozemstvu u skladu s međunarodnim ugovorima, porezni obveznik nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja, o čemu je obvezan izvijestiti Poreznu upravu u roku od 8 dana od dana ostvarenoga prvog primitka u tekućoj godini.
Korak 1: podnijeti INO-IZJAVU
U gore navedenom slučaju treba podnijeti Izjavu o odgodi plaćanja poreza (INO-IZJAVA). Ona zamjenjuje RPO i time je ispunjena obveza prijave u Registar poreznih obveznika. Tada nema obaveze u roku od 30 dana obračunati ni uplatiti porez na dohodak, niti predati JOPPD.
Korak 2: podnijeti INO-DOH do 31. siječnja
Porez plaćen u inozemstvu uračunat će se ili izuzeti iz tuzemnog poreza na dohodak za svaki pojedinačni inozemni dohodak zasebno, na temelju obrasca INO-DOH. Konačan tretman (uračunavanje ili izuzimanje) ovisit će o tome što je propisano međunarodnim ugovorom.
Od oko 60-tak država s kojima RH ima potpisan i u primjeni Međunarodni ugovor, temeljno pravilo je primjena metode uračunavanja. Ta se metoda primjenjuje i kada između RH i države izvora dohotka ne postoji u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Ako je međunarodnim ugovorom uređeno da se URAČUNAVA plaćeni porez u inozemstvu, tada će Porezna uprava obračunati porez prema tuzemnom propisu te ga smanjiti za plaćeni porez u inozemstvu, ali samo do visine tuzemne porezne obveze. Ukratko, u slučaju kad je u državi izvora na primljenu dividendu plaćen porez po stopi od 8%, porezni obveznik u Hrvatskoj će platiti razliku do porezne stope od 10%, uvećano za prirez. No ako je u inozemstvu plaćen predujam poreza po stopi od na primjer 15% ili više, u Hrvatskoj se neće provoditi dodatno oporezivanje.
Porez plaćen u inozemstvu može uračunati isključivo temeljem potvrde inozemnoga poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu. Potvrda se ne treba dostaviti odmah uz predaju Obrasca INO-DOH, nego najkasnije do 30. studenoga tekuće godine za prethodnu godinu.
Ako je međunarodnim ugovorom uređeno da se porez obračunat u inozemstvu IZUZIMA od oporezivanja u Hrvatskoj, porez plaćen u inozemstvu smatrat će se konačnom poreznom obvezom. Metoda izuzimanja primjenjuje se za samo ograničen broj zemalja (Katar, Kuvajt, Mauricius i Oman).
Korak 3: platiti razliku poreza prema rješenju PU-a
Na temelju dostavljenog izvješća INO-DOH, Porezna će uprava obaviti obračun poreza na dohodak. Porezni obveznik porez plaća prema rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave.
Slučaj C: Porez je plaćen u inozemstvu, a međunarodni ugovor nije u primjeni ili ga nema
Ako porezni obveznik rezident RH ne dostavi inozemnom isplatitelju dokaz da o rezidentnosti RH pa Međunarodni ugovor nije u primjeni ili ga nema, prilikom isplate dobitka primijenit će odredbe inozemnih poreznih propisa odnosno obračunat će, obustaviti i uplatiti porez u skladu s propisima o porezu na dohodak države u kojoj je dohodak ostvaren. Porezni obveznik tada može:
- platiti porez i u RH sukladno tuzemnim propisima i tražiti povrat više plaćenog poreza od strane inozemne Porezne uprave u roku propisanom inozemnim poreznim propisima
- izbjeći dvostruko oporezivanje i iskoristiti mogućnost propisanu zakonom te zatražiti obustavu plaćanja poreza s obzirom na to da je porez po toj osnovi plaćen u inozemstvu, a istekom godine podnijeti Obrazac INO-DOH (koraci isti kao i u slučaju B).
Slučaj D: Porez je plaćen u inozemstvu, postoji Međunarodni ugovor, ali rezident ne želi izbjeći dvostruko oporezivanje
Međutim, ako postoji Međunarodni ugovor, a porezni obveznik odluči kako primjenom Ugovora ne želi izbjeći dvostruko oporezivanje (neovisno o tome po kojoj je stopi obračunat i plaćen porez u inozemstvu), u RH će se uračunati samo postotak koji je predviđen za oporezivanje prema Međunarodnom ugovoru.
Više plaćeni porez u inozemstvu (porez uplaćen iznad stope određene Međunarodnim ugovorom) porezni obveznik može tražiti isključivo od Porezne uprave u inozemstvu koja je obračunala porez.
Pregled Međunarodnih ugovora i pripadajućih stopa poreza na kamate i dividende pronađite ovdje.
Porez na kriptovalute
Iako na svom blogu ne pišem gotovo uopće kriptovalutama (o razlozima nekom drugom prilikom), svaka radionica na temu poreza završi s istim pitanjem – a kako to sve funkcionira s kriptovalutama. Pa eto, kao bonus, evo malo i o tome u sljedećim poglavljima.
Porezni tretman
Kao i kod dionica i sve druge financijske imovine, kapitalni dobitak u slučaju bitcoina je razlika između njegove prodajne i kupovne cijene umanjene za troškove trgovanja.
Dobitak ostvaren po osnovi trgovanja bitcoinima, kao i svim ostalim kriptovalutama, podliježe plaćanju poreza na dohodak po stopi od 10% + prirez. Porezni je obveznik sam taj porez dužan obračunati i uplatiti do kraja veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj. Takav porez se smatra konačnim i ne ulazi u godišnji obračun poreza na dohodak. Porez treba prijaviti putem obrasca JOPPD kao i kod druge imovine.
Također, radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak na Obrascu RPO.
Kapitalni dobici oporezuju samo ako je financijska imovina stečena od 1. siječnja 2016. nadalje (i naravno otuđena u roku od 2 godine od dana nabave).
Zamjena jedne kriptovalute za drugu nije oporeziva
Kapitalni gubitak
Kako izračunati vrijednost kriptovaluta
Svaka kupnja i prodaja kriptovalute mora biti dokumentirana vjerodostojnim ispravama (primjerice potvrdom on-line platforme (decentralizirane burze, on-line trgovci i sl.) ili potvrdom mjenjačnice preko koje je izvršena kupnja/prodaja kriptovalute i sl.) te se nabavljena i prodana vrijednost utvrđuju prema tim ispravama.
U iznimnim slučajevima, ako se iz vjerodostojnih isprava ne može utvrditi vrijednost bitcoina, odnosno bilo koje druge kriptovalute, tržišna vrijednost se može utvrditi prema prosječnoj vrijednosti kriptovalute u odnosu na neku od fiat valuta na dan kupnje/prodaje prema podacima o trgovanju s nekih od najvećih burzi kriptovaluta, poput Binance-a, Coinbase-a i sličnih.
U slučaju kupnje kriptovalute direktno od druge fizičke osobe isto mora biti dokumentirano ugovorom ili drugim vjerodostojnim dokumentom u kojem moraju osobito biti istaknuti podaci: osobni podaci kupca i prodavatelja, predmet kupnje/prodaje, datum kupnje/prodaje, iznos i cijena te broj jedinica koji se kupuje/prodaje i način plaćanja.
Evidencija se mora voditi po FIFO metodi
Kako bi se točno mogla utvrditi vrijednost ostvarenog kapitalnog dobitka i shodno tome pravilno obračunati porez na dohodak, porezni obveznik mora voditi evidenciju o svakoj kupljenoj i prodanoj financijskoj imovini prema FIFO metodi (vidi gore u tekstu). Iznimno ako je u jednom danu izvršeno više manjih transakcija iste imovine, tada se može voditi zbirni podatak za taj dan.
Što ako se bicoin stječe 'rudarenjem'
Kada je stjecanje kriptovaluta neoporezivo
- ne obavljaju samostalnu djelatnost
- ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom te
- ako nema protučinidbe za primljene donacije.
U protivnom, na navedene primitke je porezni obveznik obvezan obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak po osnovi drugog dohotka te doprinose za mirovinsko osiguranje, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti ako obavlja samostalnu djelatnost.
