Kreiranje investicijskog plana predstavlja puno više od pukog odabira dionica, obveznica i/ili fondova u svoj portfelj. Ono uključuje analizu vaše osobne financijske situacije te ciljeva, životnih i financijskih. Nadalje, potrebno je definirati vremenski horizont te procijeniti razinu rizika koji ste spremni preuzeti i, sukladno tome, odlučiti o, za vas idealnoj alokaciji imovine. U ovom tekstu opisujem 5 važnih koraka koji bi vam trebali pomoći u izradi svog investicijskog plana.
Prvi korak: Procijenite svoju trenutnu financijsku situaciju
Prvi korak u izradi plana ulaganja je definiranje vaše trenutne financijske situacije. Morate shvatiti koliko novca uopće možete uložiti. Početni kapital za ulaganje možete identificirati analizom neto imovine. Neto imovina predstavlja svu vašu imovinu minus vaše obaveze (o tome kako se računa pisala sam ovdje). Uobičajeno mjesto su tekući i štedni računi, ali prostora za ulaganje možete naći i u prodaji nekih od investicija koje više ne želite držati, poput (pre)skupih investicijskih fondova ili nekvalitetnih dionica. Od iznosa koji možete odvojiti za ulaganje svakako oduzmite ‘krizni fond’, odnosno, iznos koji pokriva minimalno 3-6 mjeseci životnih troškova i služi pokriću nepredviđenih životnih situacija (o njegovoj važnosti pisala sam ovdje).
Kada ste utvrdili vrijednost početnog kapitala, trebate odrediti mjesečni ili kvartalni iznos štednje koji možete preusmjeriti u investiranje. Najbolji način za to utvrditi je analizom svog godišnjeg financijskog plana (o njemu sam pisala ovdje). Važno je napomenuti kako namjeravanom iznosu štednje trebate dati visoki prioritet, odnosno, tretirati ga kao režije ili druge neizbježne troškove. Većina ljudi radi obratno, odnosno, štedi samo ono što ‘ostane’. Ovaj način razmišljanja često na kraju čini razliku između onih koji imaju i onih koji nemaju ikakve ušteđevine u pozne dane.
Drugi korak: Definirajte ciljeve
Nakon što ste utvrdili iznos namijenjen štednji, sljedeći korak u izradi plana ulaganja je definiranje vaših ciljeva. Ključno je razumjeti zašto ulažete. To može biti bilo što, od kupnje stana ili automobila, vlastitog obrazovanja ili onog vaše djece, pa sve do mirnog odlaska u mirovinu mnogo godina kasnije.
Za svaki od ciljeva trebate odrediti vremenski horizont budući će on utjecati na način vašeg investiranja. Ciljevi koje želite ostvariti u samo par godina tražit će agresivniji pristup (ujedno i rizičniji) od onih za koje imate dovoljno vremena pred sobom. Osim vremenskog horizonta, za svaki cilj potrebno je odrediti visinu štednje, očekivanu stopu prinosa te željeni financijski ishod. O tome kako definirati svoje financijske ciljeve pisala sam ovdje.
Evo primjera kako bi izgledao financijski cilj štednje za djecu:
| Cilj | Dječja štednja |
| Očekivani godišnji prinos | 7,50% |
| Vrijeme štednje | 20 godina |
| Mjesečni iznos štednje | 45 eura |
| Početni kapital | – |
| Ciljana vrijednost | 25.000 eura |
Ukratko, kada biste po rođenju svoga djeteta, u sljedećih 20 godina, svaki mjesec odvajali investirali oko 45 eura uz prinos od 7,5% (100-godišnji prinos S&P 500 neto od inflacije), uštedjeli biste 25 tisuća eura (na uloženih 10.800 eura), dovoljno za dati svom djetetu dobru startnu poziciju u životu. U svrhu izračuna možete se koristiti bilo kojim kalkulatorom složenog ukamaćivanja koji pronađete na netu.
Treći korak: Odredite svoju toleranciju na rizik
Sljedeći korak u izradi vašeg plana ulaganja je odlučiti koliko ste rizika spremni preuzeti. Procijeniti svoju sklonost riziku možete napraviti putem upitnika koji sam sastavila ovdje. On bi vam trebao pomoći u razumijevanju koji pristup investiranju odgovara vašem profilu te koju razinu gubitka si možete priuštiti.
Općenito govoreći, što ste mlađi, to možete riskirati, jer vaš portfelj ima vremena za oporavak od potencijalnih gubitaka. Što ste stariji, trebali biste tražiti manje rizična ulaganja jer se vaša sposobnost zarađivanja vremenom smanjuje. Investicijski portfelj treba reflektirati individualnu sklonost riziku, iz tog razloga dvije osobe ne bi trebale imati iste ulagačke portfelje.
Rizičnije investicije imaju potencijal za više prinose, ali i gubitke. Stoga odaberite onaj tip investiranja zbog kojega se nećete buditi po noći.
Četvrti korak: Odlučite u što ćete uložiti
U ovom koraku trebate odlučiti gdje uložiti. Izbor je velik, a vaša raspoloživa štednja, ciljevi i tolerancija na rizik pomoći će vam pronaći prave vrste ulaganja. Možete ulagati u dionice, obveznice, fondove, mirovinsku štednju. Možete ulagati u nekretnine, zlato ili kriptovalute, sa svim prednostima i manama takvih investicija. Gdje god namjeravate ulagati, svakako diverzificirajte svoj portfelj. Nemojte držati više od 50% novca u samo jednoj vrsti imovine bez obzira koliko dobro tržište izgledalo. O globalno diverzificiranim ETF-ovima kao najboljem izboru za pasivnog investitora puno možete pročitati na ovom blogu. No, samo zato što se nešto zove ETF ne znači kako je dobar proizvod. Između nekoliko tisuća danas raspoloživih u svijetu, morate naći one koji najbolje odgovaraju vašoj strategiji.
Peti korak: Pratite svoja ulaganja
Nakon što ste investirali, povremeno biste se trebali provjeriti kako stoje vaša ulaganja te izvršiti rebalans portfelja ukoliko je potrebno (o tome kako to napraviti pisala sam ovdje). Povremeno provjerite kako napredujete na ostvarenju ciljeva, možda ne ulažete dovoljno ili ulažete na pogrešan način. Možda želite premjestiti svoj novac u manje rizične investicije kako se približavate postizanju svojih dugoročnih ciljeva ili možda vaša ulaganja imaju dobre rezultate pa želite preuzeti još više rizika kako biste prije postigli svoje ciljeve.
Važno je proći kroz procjene koje ste definirali pri izradu svoje strategije svakih nekoliko godina kako biste bili sigurni da sve ide prema planu. Trebali biste unijeti potrebne izmjene ili prilagodbe kako biste nastavili raditi prema svojim ciljevima. U svakom slučaju, zapišite svoju strategiju, način razmišljanja i sve promjene koje ste u tim razmišljanjima napravili.
No ono što nikako ne savjetujem raditi je svakodnevno pratiti svoje investicije jer ćete tako vrlo lako podleći strahu i panici.
Zaključno
Kao i sve ostalo u području osobnih financija, postati dobar ulagač zahtijeva dosta istraživanja i iskustva, naročito ako planirate aktivno trgovati. Pasivno investiranje je značajno lakše, ali i ono traži osnovna znanja. Ako prvi put ulažete, iskustvo će doći, stoga se usredotočite na prikupljanje informacija o različitim vrstama ulaganja koje su vam dostupne. Jedan od izvora je i ovaj blog.
Također biste trebali odvojiti vremena za odabir brokera, odnosno, posrednika kod kojih biste mogli otvoriti račun. U svojim usporedbama svakako pregledajte naknade za trgovanje, raspoloživa ulaganja, korisničko sučelje i još mnogo toga. O svima nama dostupnim posrednicima pisala sam na blogu pa predlažem početi ovdje. Sretno!
