1. Zašto su ETF-ovi jeftini?
Dok će vam otvoreni investicijski fondovi zaračunati godišnje, ovisno o vrsti fonda, oko 1-3,5% naknade za upravljanje, investiranje u ETF-ove koštat će vas od 0,1-0,3%. U čemu je ‘kvaka’? Većina ETF-ova su indeksni fondovi, a praćenje indeksa je daleko jeftinije od aktivnog upravljanja, to jest, individualnog odabira financijskih instrumenata.
Međutim, indeksni ETF-ovi su jeftiniji i od indeksnih investicijskih fondova. Kako je to moguće? Ukratko, riječ je o troškovima. Investicijski fondovi imaju više troškove: od zaprimanja naloga za kupnju, internog procesuiranja takvih zahtjeva, naknade za kupnju ili prodaju instrumenata te plaćanje ostalih troškova upravljanja. Za razliku od njih, ETF-ove jednostavno kupujete poput dionica na burzi. Kupujete ih od drugih investitora direktno pa nije potrebno dodatno procesuirati ikakvu dokumentaciju, a pod vašom su kontrolom i naknade koje ćete plaćati brokeru.
Više o razlikama pisala sam u postu – Znate li razlike između OIF-a i ETF-a? pa sugeriram tamo provjeriti za više informacija.
2. Što je ‘Dividend Tax Leakage’ i treba li nas treba brinuti?
Porezno ‘curenje’ nastaje kada investitori u ETF-u (ili bilo kojem drugom fondu) plaćaju porez po odbitku (withholding tax) na dividendu na dionice u koje fond ulaže i to po višoj stopi od one koju bi platili u slučaju da samostalno investiraju. Taj porez po odbitku se često ne može vratiti ulagatelju pa to utječe na njegove konačne prihode. Obzirom kako Hrvatska nema potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om (kao najinteresantnijim tržištem) pa su dividende na pojedinačno kupljene dionice oporezivane po stopi od 30%, investiranje u ETF-ove registrirane u Irskoj nam se zapravo isplati budući Irska posjeduje takav ugovor s SAD-om (uz stopu od 15%).
3. Kako odabrati koji indeks želimo pratiti?
Velik broj ulagača fokusira se na troškove upravljanja (total-expense-ratio) ili izdavača. Međutim, indeks koji fond prati je najvažniji element odabira ETF-ova. Svi indeksi nisu isti, a ako još uvijek ne znate što su pročitajte u mom postu – Znate li što su tržišni indeksi?. O najpopularnijim indeksima i ETF-ovima koji ih prate također sam pisala, pročitajte više ovdje – Popularni dionički indeksi i ETF-ovi koji ih prate.
Uglavnom, osnovna razlika je u tržištima (SAD, tržišta u nastajanju i slično) te broju dionica/instrumenata koje prate. Tako na primjer, može biti riječi o 30-tak dionica u Dow Jones-u ili 500 u S&P 500. Postoje ETF-ovi koji prate nekoliko tisuća dionica. Dobra stvar ulaganja u ETF-ove što je ta informacija potpuno transparentna i svakodnevno dostupna (za razliku od investicijskih fondova).
Osim broja dionica i tržišta na kojima se ulaže, također je važno i kako je indeks sastavljen. Postoje indeksi kod kojih su dionice svih kompanija zastupljene u jednakim omjerima (equal weighted), kod drugih je to veličina tržišne kapitalizacije (market-cap weighted), a kod trećih je to temeljeno na određenim financijskim pokazateljima (fundamental).
4. Što je razlika u praćenju (tracking difference)?
Razlika u praćenju odnosi se na razliku između poslovanja ETF-a te indeksa koji fond ‘prati’. Te razlike mogu biti velike ili male, pozitivne ili negativne. Ova razlika služi investitorima kako bi bolje razumjeli da li fond u koji ulažu svojim radom opravdava ono u što tvrdi. Osnovna razlika dolazi zbog troška upravljanja fondom (TER – total expense ratio). Objektivno, izvedba fonda morala bi odgovarati minimalno tom %-tku. Međutim, na razlike utječu i drugi faktori kao što su troškovi kupnje i prodaje instrumenata te redovitog rebalansiranja koje fondovi plaćaju iz imovine kojom upravljaju. Nadalje, razlog razlici može biti i činjenica kako fond ne kupuje baš sve dionice ili obveznice koje su sadržane u indeksu već samo uzorak (sampling), reinvestiranje dividendi ili tempiranje transakcija. Ukratko, cilj nam treba biti odabrati ETF-ove koji što bolje repliciraju indekse koje prate.
5. Trebam li ulagati u tematske ETF-ove?
Tematski ETF-ovi su oni koji ulažu u specifične sektore poput robotike, električnih vozila ili čiste energije. Tijekom posljednjih godinu dana su u meteorskom uzletu i sve više investitora svoje novce povjerava upravo takvim ETF-ovima. U posljednjem postu na temu trendova u investiranju u ETF-ove (vidi ovdje), primjetno je kako će se ‘manija’ takvog investiranja nastaviti. No, pitanje je da li se ganjanje takvih trendova isplati? Osobno, smatram kako su takvi ETF-ovi (a) često značajno skuplji (TER im je od 0,5 do 1%) u odnosu na standardne, zatim (b) u takvim su ETF-ovima često već ugrađena očekivanja rasta (obično meteorska), (c) premali broj kompanija je uključen u indeks što dovodi do rizika likvidnosti i (d) ako se neka od kompanija i pokaže dobrom, ona će naći kad-tad svoj put do S&P 500 ili nekog sličnog ‘old school’ indeksa. Naravno, svi oni koji su u stanju anticipirati trendove u nekoj od industrija, neka slobodno ulažu i u takve ETF-ove. No ipak, valja imati na umu kako obično kada se o nečemu počne puno pisati na financijskim i drugim portalima, to predstavlja jasan znak kako je vrijeme za uhvatiti val već davno prošlo.
