Osoba koja izgubi 100 eura osjećat će se značajno nesretnijom nego što je sretna osoba koja tih istih 100 eura nađe na cesti. Neki smatraju kako je taj negativan osjećaj čak dvostruke snage.
Razina averzije prema gubitku (risk aversion) ovisi o prethodnim iskustvima ili očekivanjima. Ovaj termin su u ekonomiju donijeli Daniel Kahneman i Amos Tversky. Tko nije, neka obavezno pročita ‘Thinking, Fast and Slow’ u kojoj je taj tip averzije ‘top tema’. Analogija kojom se koriste autori je bacanje novčića – kada bi vam netko ponudio bacanje novčića koje bi rezultiralo gubitkom 100 eura kada padne na ‘pismo,’ te dobitka istih tih 100 kada pade ‘glava’, biste li prihvatili takav izazov? Njihova su istraživanja pokazala kako bi dobitak trebao biti bar dvostruko veći kako bi kompenzirao psihološki efekt gubitka. To bi značilo da, kada bi vam netko u prethodnom bacanju novčića ponudio dobitak od 200 u odnosu na gubitak od 100, vjerojatno biste prihvatili. U suprotnom ne.
Kada pričamo o investiranju, strah od gubitka poprima gotovo nevjerojatne razmjere. Čak i činjenica kako, u normalnom inflatornom okruženju naš novac u nekih 20-tak godina može izgubiti i do 50% svoje kupovne moći (vidi Koja je cijena neinvestiranja), svejedno nas slike burzovnih krahova više plaše od sreće koju bismo osjetili zaradom čak i vrlo zamjetnih prinosa.
Uzmimo primjer protekle, po svemu atipične godine – uložite 10.000 eura u burzu (recimo u CSPX koji prati S&P 500 indeks) na sam kraj 2020. godine i događa se sljedeće:
Napomena: cijena ETF-a iz primjera na 31. prosinca bila je USD 320,30 što znači kako ste mogli kupiti 31 kom, odnosno vaš bi portfelj u trenutku kupnje vrijedio 9.929 dolara. Naknade za trgovanje ignoriram.
- na najvišoj točki (19. veljače 2020. godine) vrijednost portfelja uz cijenu od 337,62 iznosila je 10.466 dolara ili +5,4% u odnosu na početni ulog
- slijedi drastičan pad burze (tržište medvjeda) u kojem vaš portfelj gubi čak -34% vrijednosti, te postiže najnižu cijenu od 223,15 (23. ožujka 2020. godine) te portfelj pada na vrijednost od tek 6.918 tisuće dolara.
Što se u kasnije dogodilo?
Nakon gubitka od navedenih 34% u ožujku, tržište se oporavlja uslijed pozitivnih vijesti o paketu državnih mjera, mogućeg brzog razvoja cjepiva te općenito manje crnih prognoza pada BDP-a. Taj uzlet predstavlja jedno od najbržih oporavka tržišta ikad te na kraju 2020. godine vaš portfelj vrijedi 11.679 dolara, odnosno, +18% više no s početka godine. Još interesantnije, cijena je s najniže točke, odnosno, 223,15 dolara, završila na 376,75 dolara što je rast od nevjerojatnih +69%.
| Datum | 31.12.2019 | 19.2.2020 | 23.3.2020 | 31.12.2020 |
| Cijena | 320.30 | 337.62 | 223.15 | 376.75 |
| Portfelj USD | 9,929 | 10,466 | 6,918 | 11,679 |
| Promjena % | n/a | +5% | -34% | +69% |
Gore navedena teorija kaže kako bi ulagači unaprijed pristali na ovakav scenarij (pričamo naravno u teoriji jer nitko ne može predvidjeti krah), samo kada bi imali mogućnost dobitka od oko +60% na početni ulog. Zvuči nerealno.
Tržišta medvjeda (pad preko 20%) događaju se, u prosjeku, svakih 10-tak godina. Korekcije, odnosno, padovi preko 10%, svakih par godina, a one od 5% gotovo svake godine. Kada to uzmemo u obzir, prihvaćanje činjenice kako su nagli pomaci (koje je nemoguće prognozirati) sastavni dio investiranja, a na dugi rok postaju praktično irelevantni.
Za razliku od možda nekih ranijih situacija, prošle sam godine, možda po prvi put, poslušala sebe i ono što ‘propovijedam’, držala se zacrtane strategije kad je bilo teško, čak dodatno investirala kako teorija i nalaže te, sve u svemu, super prošla.
Kako ste se vi ponašali u danima kraha?
