Na Facebook grupi jedan je član zatražio mišljenje i iznio svoju dilemu – otplatiti ranije kredit (za što je financijski sposoban) ili ga nastaviti sukladno dosadašnjem planu te istovremeno investirati u globalne ETF-ove. Nešto ranije, jedna je osoba naslijedila 100 tisuća eura koje nije trebala sljedećih godinu dana pa je pitala što bi bilo najbolje s tim novcima napraviti.
U oba se slučaja razvila rasprava u kojoj je svatko iznio neki svoj pogled. Savjeti su bili prilično konstruktivni, ali uvjetovani vlastitim razmišljanjima, znanju te ograničenjima i strahovima vezanim uz novac.
Iako sam se korporativnim financijama bavila veći dio svog odraslog života, a posljednjih desetak godina intenzivno i osobnim, vrlo sam nesklona davati savjete, naročito kada o financijskoj situaciji osobe u pitanju nemam potpunu sliku, što je obično slučaj. Pisanje ovog bloga držim više ‘filtriranjem’ vlastitih razmišljanja, a manje savjetovanjem (iako se nekima to može takvim činiti). Budućnost je gotovo nemoguće predvidjeti pa me iz tog razloga često iznenadi čvrstina stavova i razmišljanja. Iako dobronamjerni, financijski savjeti mogu biti istovremeno i vrlo štetni.
Ukratko, prije no što prihvatite savjet od prijatelja, kolege/ice s posla ili nekog nepoznatog s interneta (uključujući i Tetku) provjerite bar navedeno. Ovo se naročito odnosi na investicijske savjete koji mogu pogubni za vaše financije.
Ima li osoba dovoljno znanja i iskustva
Ako isključimo pojedince koji pate od Dunning-Krugera pa vjeruju kako znaju sve od leta u svemir, nuklearne fizike do ljudske anatomije, svakako provjerite u kojoj je mjeri navedena osoba kvalificirana za davanje ikakvih savjeta. Biti kvalificiran ne mora nužno značiti imati ‘papire’ jer i sami znamo kako u našim krajevima to bar nije problem nabaviti, već stvarnog znanja, odnosno, tzv. ‘skin in the game’. Tako, na primjer, o štednji ne bismo trebali slušati savjete osoba koje su vječno u ‘minusu’, niti o kreditima osobu koja ne razumije kako funkcioniraju otplatni planovi ili kamatne stope (među kojima se zna naći i poneki bankar). Naročito je osjetljivo pitanje investiranja gdje tek dugogodišnje iskustvo s puno uspona i padova može dati kredibilitet osobi u pitanju. Pa ipak, novopečeni Covid investitori koji nisu osjetili niti jedno tržište medvjeda (evo prilike) savjetuju kako spiskati svoju cjeloživotnu ušteđevinu bez da trepnu.
Je li informacija u koju osoba dijeli točna i nepristrana
Često se u argumentacijama zašto u nešto investirati može čuti kako je ta i ta imovina (ili to i to tržište) donijela fenomenalne prinose zadnjih par mjeseci ili čak godinu dana. Rijetko analize idu dulje od 5 i više godina koje osobno smatram jedinim načinom za koliko-toliko procijeniti rizičnost (u onoj mjeri u kojoj povijesni podaci uopće mogu na to pitanje odgovoriti). Ako se i analiziraju dulja razdoblja, često se uzima ono koje potkrjepljuje, a ne ono koje proturječi navodima. Zato uvijek napravite vlastitu analizu tek onda donesite odluku. Ako vam nedostaje znanja, educirajte se.
Da li savjet uzima u obzir vašu financijsku situaciju, ciljeve i vrijednosti
Najveća mana svih savjeta je to što dolaze ‘iz vlastitih cipela’, osobnih pogleda na novac i financije te dosadašnjih iskustava. Dvije osobe mogu imati sličan ili čak isti problem, no način njihova rješavanja trebao bi u potpunosti biti individualan. 10 tisuća koje planirate investirati nekome mogu predstavljati novac koji si mogu priuštiti izgubiti, a nekome može činiti cjeloživotnu ušteđevinu. Rizik koje te dvije osobe mogu na sebe preuzeti trebao bi biti potpuno različit. Iako možemo imati iste financijske ciljeve poput dosegnuti tu i tu visinu neto imovine, vrijednosti do kojih držimo nisu iste.
Postoji li financijski interes i kakav
Postojanje financijskog interesa samo po sebi nije nikakav problem. Ono što može biti problematično je manjak transparentnosti prema onima kojima je savjet upućen. Navedeno vrijedi za sve, uključujući i financijske blogere poput mene. Međutim, obuhvaća i one koji u okvirima financijskih institucija ostvaruju prodajne bonuse nagovarajući neupućene klijente u kupnju ovog ili onog financijskog proizvoda s izlikom brige za njihove financije. Tu su i brokeri koji promoviraju trgovanje ‘bez naknada’, a zaradu skrivaju u razlici u cijeni ili oni koji zaračunavaju naknade, ali nisu jasno objavljene. Oprez je uvijek potreban, kao i kod svega drugoga što kupujete. Kada je odnos čist, obično nitko nema problem platiti što se traži.
U nas je financijsko savjetovanje kao profesija prilično nepostojeća. Objektivno, nemamo dovoljno financijskih pismenih osoba za takvo nešto, službene certifikacije ne postoje pa smo često osuđeni osloniti se na znanje onih koji su možda najmanje pozvani takve savjete pružati. Bez obzira na to, svatko od nas mora poznavati svoje financije ‘u dušu’, a prije ikakve novčane transakcije, u najmanju ruku dobro pročitati ‘sitna slova’.
