Treba li zaštiti svoj investicijski portfelj od utjecaja promjene tečaja?

Ako ste investitor iz Hrvatske ili bilo koje druge europske zemlje, ulaganje u globalni diverzificirani dionički portfelj znači kako ćete biti prilično izloženi stranoj valuti, naročito američkom dolaru, budući više od polovice tržišne kapitalizacije dionica čine američke kompanije.

Promjene u tečajevima valuta mogu značajno utjecati na povrate. Kako bi se zaštitili, možemo odabrati ‘hedgirane’ dioničke i obvezničke ETF-ove, no to možda nije uvijek najbolji potez. Razlog leži u činjenici kako, štiteći se od efekta promjena tečaja strane valute, odričemo i potencijalne zarade. Dobar primjer je ova godina, u kojoj su (bar do sada) domaći ulagači u S&P 500 iskusili manji gubitak zbog jačanja američkog dolara no što bi ga imali u slučaju da su se valutno zaštitili.

Evo kako je to izgledalo krajem rujna 2022. godine:

Iz gornje je tablice vidljivo kako je pad indeksa od -25% od početka ove godine ulagačima u eurski ETF (na primjer iSharesov SXR8) rezultirao sa samo 3% gubitka. Razlog tome je jačanje dolara od gotovo 23% u odnosu na euro. To je samo dokaz tvrdnji kako, na kratki rok, tečaj može imati ogroman utjecaj na povrat.

Pogledajmo koliko naš eurski portfelj može profitirati ili patiti zbog tečaja eura i američkog dolara:

Iz gornje je tablice vidljivo kako je portfelj neutralan u slučajevima kada je stopa rasta ili pada indeksa jednaka promjeni tečaja. Recimo, pad indeksa od 10% uz istovremeno slabljenje eura (odnosno jačanje dolara) nema utjecaj na naš portfelj. Isto tako, porast indeksa od 10% će biti neutralan ukoliko euro ojača u odnosu na dolar za isti taj postotak. U svim drugim kombinacijama izloženi smo značajnom dobitku ili gubitku.

Recimo da vrlo dođe do oporavka američkog tržišta i indeks poraste za oko +20% u odnosu na situaciju krajem rujna (vidi moj tekst Koliki je prinos potreban za nadoknaditi minus na tržištu). Pod pretpostavkom da dolar dodatno ojača, europski investitor ima značajan pozitivan efekt (uz jačanje dolara za oko 10%, investitor je u plusu 33%). No, s druge strane, jačanje eura uz isti prinos može portfelj baciti u minus.

Treba li onda ‘hedgirati’ portfelj?

Uz ovakve efekte dobro je pitanje treba li pokušati zaštiti svoj portfelj? Odgovor je vjerojatno pozitivan ukoliko je vaš investicijski horizont kratak. Međutim, pasivnom investitoru poput mene kojem je horizont ulaganja 20+ godina, utjecaj tečaja trebao bi biti marginalan, bar tako govori povijest.

No, za razliku od dioničkih, obvezničke portfelje vjerojatno je dobro hedgirati kako bi eliminirali utjecaj volatilnosti jer ga ulagači u obveznice baš ne vole (ulaganjem u globalni obveznički ETF nećete biti izloženi samo dolaru nego i drugim valutama poput japanskog jena, britanske funte i slično) budući očekuju stabilne kamatne priljeve.

S druge strane, povijesno gledano su hedgirani dionički fondovi imali lošiji rezultat od nehedgiranih (vidi dolje usporedni prikaz hedgiranog i nehedgiranog ETF-a koji ulaže u S&P 500):

Prema gornjoj slici (izvor JustETF.com), nehedgirana verzija imala je u posljednjih 12 godina gotovo dvostruko lošiji prinos. Ukratko, hedgiranjem su se investitori odrekli značajnog iznosa dobiti.

Naravno, to se može promijeniti u budućnosti. Međutim, razlika će, ako ništa drugo, biti u troškovima budući hedgirane verzije su ipak nešto skuplje nego nehedgirane (0,07% vs 0,20% godišnje).

Uzevši sve navedeno u obzir, odlučila sam se za nehedgiran portfelj. Razlog tome je dug horizont ulaganja i vjera kako promjene tečaja teško mogu predvidjeti pa je pitanje trebam li uopće pokušavati. Naravno, svatko od nas ima neku svoju investicijsku filozofiju i treba je se držati.

• Kolika će mi biti (neto) plaća u 2025?
• Isplati li se rentati – dugoročan vs kratkoročan najam
• Zatražila sam isplatu iz III. stupa. Evo kako je završilo.
• Kako do novca iz trećeg stupa?
• Moja neto imovina – poluvrijeme 2024. godine