Kretanja cijena obveznica nam puno govori o tome što investitori misle o kretanju ekonomije i tržišta. U očekivanju recesije, cijene obveznica obično naglo rastu dok se cijene dionica strmoglavljuju. U obratnom slučaju, kada se ekonomija počine oporavljati, cijene obveznica padaju, dok se dionice oporavljaju. Ta su kretanja vezana uz rizik. Obveznice (državne) smatraju se sigurnim oblikom ulaganja. Investitori počinju u njih ulagati kada se boje budućnosti. Dionice se smatraju rizičnijom imovinom koje se valja ‘rješavati’ kada se očekuju teški dani. Navedena kretanja obveznice čini vrlo atraktivnim alatom u diverzifikaciji čistih dioničkih portfelja.
Cijene obveznica ovisne su o kretanjima kamatnih stopa. Kada kamatne stope rastu, cijene obveznica padaju. Razlog tome je što te, već izdane obveznice, nose niže nominalne kamate od novih obveznica koje se tek pojavljuju na tržištu pa su, shodno tome, i manje atraktivne te ih investitori se rješavaju. Međutim, s padom cijena obveznica, njihovi prinosi (koji se mjere kao odnos kamate koju obveznica plaća i cijene po kojoj se kupuje/prodaje) rastu. Znam, lagana glavobolja u prednjem režnju 😉
Naravno, financijska tržišta uvijek reagiraju panično na signale bilo koje vrste pa tako i na naglo povećanje prinosa na 10-godišnje obveznice američke Vlade (koje se smatraju svojevrsnim svjetskim benchmarkom) posljednjih tjedana. One su skočile na nešto iznad 1,7% i na najvišoj su razini od ljeta 2020. godine iako su, povijesno gledano, i dalje na vrlo niskim razinama.
Zašto rastu prinosi?
Razlog tome je što se američka ekonomija brzo oporavlja. Paketi mjera koje je donijela američka vlada doveli su do porasta štednje kućanstava, a lockdown je samo potpirio želju za potrošnjom. S punim otvaranjem ekonomije, očekuje se val kupovanja. Povećano kupovanje moglo bi dovesti do rasta cijena jer bi potražnja mogla debelo nadmašiti ponudu. Pogotovo u uvjetima ograničenih kretanja, odnosno, povećane de-globalizacije. U stvarnoj ekonomiji, inflatorna kretanja nisu tako nagla. Firme obično ne dižu agresivno cijene u strahu od gubitka tržišnih udjela. Prinosi na dugoročne obveznice obično rastu s inflacijom budući investitori očekuju realnu kamatu višu od inflacije. Nagli porast inflacije mogao bi dovesti i do kraha ekonomije pa su u strahu velike oči.
Što to znači za našu imovinu?
Kratkoročno, dio naših trenutnih portfelja (čitaj mirovinski fondovi, obveznički ETF-ovi) će izgubiti na vrijednosti zbog naglog pada cijena. Gledano dugoročno, nove obveznice izdane po višim stopama trebale bi donijeti i više prinose. Više kamatne stope, s druge strane, znače i veće prinose po štednim računima. Naravno, realni prinosi ovisit će o inflaciji, no nisu li više kamatne stope zapravo štedišama poželjne?
Ako gledamo naše dioničke portfelje, viši prinosi po obveznicama usporili su rast tehnoloških dionica, ali nagradile financijski sektor koji od kamata živi. Najveći utjecaj na imovinu se očekuje kod nekretnina. Kamatne stope (kreću se kao i prinosi) pomalo rastu te se očekuje viša cijena zaduživanja.
Svima koji se trenutno stambeno zadužuju, ne bi bilo loše što prije ‘fiksirati’ kamatu. Buduća zaduživanja mogla bi doći po puno višoj cijeni. To vrijedi i za sve one koji imaju postojeće kredite (uz varijabilnu kamatu) te još uvijek nisu refinancirali svoja dugovanja. Možda je ovo zadnji trenutak za takvo nešto.
Koja su vaša očekivanja? Visoka inflacija, da ili ne?
