Vjerujem kako je svima teško promatrati teške scene koje dolaze iz Ukrajine. 1991. godine napunila sam 18. godina i veselila se dugom ljetu nakon upisa na faks. Sve to prekinuo je brutalan i mučan rat, posljedice kojeg i danas osjećam gledajući prizore novog sukoba u Europi. Ukrajinci brane svoje domove i pravo na neovisnost, a samim tim vjerujem kako će, iako je trenutno malo toga na njihovoj strani, na kraju izvojevati pobjedu.
Kako je ovo blog o osobnim financijama, štednji i investiranju, nastojat ću se držati tih tema. Iako, teško je pisati o ‘običnim’ stvarima kada ne tako daleko ljudi bježe iz svojih domova, a ulicama teče krv. Strah od inflacije, pandemije, rasta kamatnih stopa ili ‘precijenjenosti’ dionica doimaju se poput dječje igre naspram borbe za goli život i dostojanstvo naših istočnih susjeda. No, pisanje je terapija pa za njom posežem poput lijeka.
U nastavku pišem o 3 pitanja koja su mi se nametnula u zadnjih nekoliko dana.
Počeo je rat, a dionice završile dan u plusu?
Američka su tržišta četvrtak (dan invazije na Ukrajinu) otvorila u minusu kao što je i bilo za očekivati (S&P 500 -2,6%, Nasdaq oko -3,3%). Međutim, do kraja dana situacija se mijenja i S&P 500 završava oko 1,5% u plusu (Nasdaq oko 3,4%). Zvuči nevjerojatno kako na sam početak rata tržište ima jedno od boljih dana. To se, u najmanju ruku, čini pomalo i nemoralnim. No, pitanje je što je zapravo dovelo do takvih pozitivnih razmišljanja. Čini se kako, nakon što je prošao prvi šok, najavljene sankcije nisu bile niti blizu jake kao što se očekivalo, a negdašnji planovi podizanja kamatnih stopa čine se pomalo nerealnim. Međutim, dani koji dolaze donijet će nove volatilnosti, u to ne sumnjam.
Inflacija je tu da ostane?
S još jačom energetskom krizom uslijed rata u Ukrajini, a s Rusijom kao jednim od glavnih opskrbljivača, cijene će ne samo ostati na visokim razinama nego očito još i rasti. Onemogućavanje pristupa ruskog financijskog sustava SWIFTu, sustavu razmjene informacija o globalnim plaćanjima te zamrzavanju imovine ruske centralne banke, dovest će do problema u opskrbi plinom u Europi. Povećani troškovi energije još će dodatno otežati životni standard u regiji. Za Rusiju bi posljedice trebale biti jake, od dodatnog obezvrjeđivanja rublje do paničnog juriša na banke (kao što smo imali prilike vidjeti i u podružnicama Sberbanke u Hrvatskoj).
Je li kripto dobra zaštita u slučaju kriza?
Ponovo smo ovoga tjedna mogli svjedočiti ponašanju kriptovaluta u kriznim, ovaj put ratnim situacijama. Pri tome ne govorim o praktičnoj vrijednosti Bitcoina za ratom pogođena područja (ili građanima Rusije nakon sankcija) već nama koji tražimo zaštitu kupovne moći svog novca. Američki dolar jača do pandemije naovamo pa se čini kako je ideja o njegovoj zamjeni Bitcoinom ili nekom sličnom kriptovalutom još uvijek ‘na dugom štapu’. Znamo kako zlatnici u doba rata mogu spasiti glavu, naročito kad bježite ispred pomahnitalih agresora, no je li njegova vrijednost i tržišno potvrđena u ovakvim danima? Čini se kako je, budući je zlato automatski skočilo u vrijednosti odmah po početku invazije. Bitcoin, s druge strane, je pao naglo poput dionica. Vrlo brzo, doduše, nakon što je prvi strah prošao, Bitcoin je ponovo počeo rasti, a zlato gubiti na vrijednosti. To govori u prilog kako je u periodu jakog straha ipak zlato to koje daje veću sigurnost. Na kripto ipak trebamo pričekati.
Sljedeći će dani, a vjerojatno i mjeseci, biti ispunjeni strahom za egzistencijom. Ukrajincima doslovce predstoji borba za goli život, Rusi (pri tome mislim na obične ljude) će pokušati očuvati izgubljeno dostojanstvo i vriijednost zarađenog novca, a mi ostali nadati se kako će zaraćene strane ipak naći zajednički jezik. Alternativu je prestrašno zamisliti.
