Ovih su dana, čini se, počela stizati rješenja o plaćanju dodatnog poreza u Hrvatskoj osobama koje dio ili većinu svoje zarade ostvaruju u inozemstvu (na primjer Sloveniji, Austriji i Italiji). Mediji su puni priča o tome kako se radi o skandaloznom postupku Porezne uprave koja navodno ‘vreba’ ili ‘lovi‘ osobe koje nisu odjavile prebivalište (kao da im utvrđivanje i naplata poreznih obaveza nije posao, a građanima plaćanje poreza obveza), a javljaju se i oni koji otvoreno izjavljuju kako neće platiti takav ‘harač’ iako ga radom u, na primjer Njemačkoj, nisu niti dužni platiti. Teško se odrediti prema svemu ovome budući je u nas osobna odgovornost prilično nepoznat pojam, a otpor u velikoj mjeri i opravdan budući plaćanje bilo kakvih nameta državi često završi u džepovima korumpiranih političara. Zanima me vaše mišljenje pa evo kratke ankete:
Dobrovoljnom prijavom do oslobođenja od kazni i zateznih kamata
Porezna uprava najavila je svoje postupke krajem prošle godine kada je pozvala sve one koji su ostvarili takva primanja (plaće, mirovine, drugi dohodak, kamate na štednju, dividende i dr.) u ovoj ili ranijim godinama, a do sada ih nisu prijavili Poreznoj upravi da to učine prije primanja službenog poziva u okviru tzv. dobrovoljne prijave inozemnih dohodaka. U takvoj prijavi dužni su navesti sve primitke po godinama te državama u kojima su ih ostvarili. Konačni rokovi za predaju doduše nisu objavljeni, a ravnatelj Porezne uprave izjavljuje kako se do sada prijavilo oko 120 tisuća osoba dok čak 200 tisuća to nije učinilo. Kazne za neprijavljivanje kreću se od 5 do 50 tisuća kuna po svakoj godini. Istovremeno sindikat migranata najavljuje kako treba pričekati s prijavama jer se o svemu još pregovara s Ministarstvom i Poreznom.
Osobe koje su dobrovoljno prijavile inozemne primitke bile bi oslobođene zateznih kamata i kazni za neprijavljivanje, a pri njihovom oporezivanju, bez obzira na razdoblje u kojem su primici ostvareni, primijenili bi se trenutno važeći propisi. To bi, na primjer, značilo kako bi se na primitke osoba mlađih od 25 godina primijenilo 100%-tno umanjenje porezne obaveze, a onih do 30 godina starosti 50%-tno smanjenje na dio na koji se plaća porez po stopi od 20% i slično.
Porezni rezidenti RH moraju prijaviti sve dohotke bez obzira gdje su nastali
Velik broj osoba koje rade u inozemstvu, a porezni su rezidenti u RH, nisu znale (ili htjele znati) kako su takve primitke bili obvezni prijaviti u Hrvatskoj neovisno o činjenici kako je porez u inozemstvu već plaćen. Oni koji u potrazi za poslom odlaze u druge države, nisu automatizmom prestali biti porezni rezidenti Hrvatske. Prema Zakonu o porezu na dohodak rezidenti su u Hrvatskoj porezni obveznici prema načelu svjetskog dohotka, tj. u Hrvatskoj su porezni obveznici za sve svoje ostvarene dohotke, uključujući i one ostvarene u inozemstvu.
Porezna rezidentnost propisana je Općim poreznim zakonom i u pravilu se određuje prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu fizičke osobe. Porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, a boravak u stanu nije obvezan. Onaj koji ima stanove u vlasništvu ili posjedu u dvije ili više država smatra se rezidentom one države u kojoj je prebivalište obitelji. Ako je riječ o samcu koji ima prebivalište u dvije ili više država, smatra se da mu je prebivalište u državi iz koje pretežito odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti odnosno u državi u kojoj se pretežito zadržava. Ključna distinkcija je u tome u kojoj mjeri su s Hrvatskom zadržali uže socijalne i ekonomske veze, odnosno, takozvani ‘životni interes’.
Zašto se rad kod u nekim zemljama dodatno oporezuje, a u drugima ne?
Ako Hrvatska s nekom državom primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, rezidentnost se određuje prema odredbama tog ugovora. To što Hrvatska s nekom državom primjenjuje takav ugovor, ne znači automatski da se porez plaćen u drugoj državi i u Hrvatskoj smatra konačno podmirenom poreznom obvezom. To vrijedi samo ako su države za određenu vrstu dohotka ugovorile metodu izuzimanja. Takve ugovore Hrvatska ima s, na primjer, Njemačkom, Francuskom, Norveškom i Švedskom. No u većini ugovora ugovorena je metoda uračunavanja, što podrazumijeva pravo Hrvatske da oporezuje i dohodak koji hrvatski rezident ostvari u drugoj državi. Pri tome se porez plaćen u drugoj državi uračunava u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj do visine poreza koji bi na jednak dohodak bio plaćen u Hrvatskoj. Takve ugovore imamo s, na primjer, Slovenijom, Austrijom, Italijom, Irskom, Velikom Britanijom itd.
Ako uzmemo recentan primjer iz medija gdje njegovateljica u Austriji zaradi do 11.000 eura godišnje koji su neoporezivi prema austrijskim poreznim propisima, u Hrvatskoj će nakon osobnog odbitka i odbitaka za uzdržavane članove (ako ima) morati platiti porez (i prirez) po stopi od 20%. Ukoliko je zarada viša i u Austriji je plaćen porez, taj iznos će se uračunati u poreznu obavezu u Hrvatskoj, ali će se morati nadoplatiti razlika ako tako pokaže izračun.
Da bi se ostvarilo pravo umanjenja porezne obaveze, potrebno je dostaviti potvrdu o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u drugoj državi koju će pribaviti od inozemnog poreznog tijela. Potvrdom se smatra i informacija koju je PU zaprimila od nadležnog tijela druge države kroz sustav međunarodne razmjene informacija. Ako potvrde nema, neće se umanjiti porezna obveza.
Kako se može izbjeći dooporezivanje u Hrvatskoj?
Samo ako hrvatskoj poreznoj vlasti dokažete kako više niste hrvatski porezni rezident, jer tada Hrvatska više nema pravo oporezivati vaš ukupni svjetski dohodak. Takva osoba bi trebala u nadležnom uredu PU prijaviti izlazak iz hrvatske rezidentnosti, pa ako oni ocijene kako više nije njezin porezni rezident, to će joj biti odobreno. Za izlazak iz porezne rezidentnosti podaci se Poreznoj upravi dostavljaju na upitniku TI koji sadrži informacije mjerodavne za prosudbu o tome u kojoj državi fizička osoba ima porezno prebivalište te s kojom državom ima uže socijalne i ekonomske veze. Ako porezni obveznik dostavi dokaz o tome da ga druga država smatra svojim poreznim rezidentom, RH će ga smatrati nerezidentom i tada će biti porezni obveznik samo za dohodak ostvaren u Hrvatskoj.
Zaključno
Ukratko, dokle god se vodite poreznim rezidentom RH, prema važećim ste zakonima obvezni plaćati porez na zaradu i u zemlji rada i u Hrvatskoj. Ukoliko to ne želite, morate se odjaviti u Poreznoj upravi. Sve dok vam je Hrvatska zemlja od ‘životnog interesa’ u kojoj imate kuću ili stan, te vi ili vaša obitelj koristite određene pogodnosti kao što su školstvo, zdravstvene i druge usluge koje se financiraju iz proračuna, porez valja platiti.
Edit: nakon brojnih upita građana i suludih objašnjenja po portalima, Porezna je konačno izdala pojašnjenja koja možete pročitati ovdje.
