Moja neto imovina – poluvrijeme 2024. godine

Neto imovina najbolji je način mjerenja napretka u financijama. Evo kako je izgledalo moje prvo poluvrijeme.

Neto imovinu (‘net worth’) pratim već dugo, no na dolje prikazan sistematičan način od 2016. godine. Smatram kako je ona najbolji pokazatelj financijskog ‘zdravlja’ te odličan način upravljanja osobnim financijama o čemu sam više pisala ovdje. Neto imovina je slika financijskog stanja na određeni dan, svojevrsna osobna bilanca, prikaz imovine iskazane po tržišnoj vrijednosti umanjenoj za obaveze odnosno kredite. Ukratko, ona kaže koliko od onoga što smo zaradili nismo potrošili. Zato je puno važnija od mjesečnih ili godišnjih primanja, a za pravu i realnu sliku preporučam iz njene analize izuzeti nasljedstva, bar za potrebe fer vrednovanja vlastitog učinka (što je slučaj s dolje prikazanim brojkama).

Analizu neto imovine obavezno radim krajem kalendarske godine, no povremeno, naročito kod većih promjena na tržištu ili vlastitoj životnoj situaciji, i polugodišnje. Ova je godina bila jedna takva u kojoj sam značajno promijenila strukturu svojih prihoda, a i tržište je donijelo materijalan pomak. Evo kako je izgledalo prva polovica 2024. godine (moj half-time report):

Promjena moje neto imovine

Ono što je uvijek važno i čega se osobno najviše držim je pozitivan trend. Nije važno koliko je povećanje neto imovine u apsolutnom iznosu (jer ono ovisi o brojnim faktorima, naročito kada investirate), već pozitivan pomak iz godine u godinu kao što je to dolje bio donji slučaj:

Kao što je vidljivo iz gornjeg grafikona, neto imovina rasla je iz godine u godinu. Rezultat je to nekoliko faktora koje treba uzeti u obzir:

  • visoke stope štednje (>75%) koju sam prakticirala kao dio svog puta prema FIRE (više o FIRE pisala sam ovdje)
  • kreiranja dodatnih izvora prihoda uz redovni posao (najamnina, marketing na blogu, coaching/savjetovanje, edukacijske radionice, kapitalna dobit)
  • prinosa investicijskog porfelja

Gledano kumulativno, u posljednjih 7 i pol godina sam uspjela utrostručiti vrijednost neto imovine što je i meni došlo kao ugodno iznenađenje, naročito ako pogledamo događanja zadnjih par godina. Polovicom ove godine, S&P 500 je ponovo na povijesnim vrhuncima (u plusu oko 17% do sredine ove godine) investicijski portfelj ponovo je u debelom zelenom unatoč crnim prognozama koje svakoga dana čitamo po portalima. U posljednjih 10 godina S&P 500 je donosio oko 13% godišnje što daleko nadmašuje sva slična ulaganja, a i debelo pokriva inflaciju kojoj smo svjedočili zadnjih par godina.

Struktura neto imovine 30. lipnja 2024.

Na ovoj slici je prikaz strukture moje neto imovine (imovina minus obaveze) krajem lipnja ove. godine.

Ono što se na slici zove ‘dionice’ najvećim se dijelom odnosi na dioničke ETF-ove jer individualnih dionica posjedujem vrlo malo. Keš služi za potencijalno investiranje te kao krizni fond (o njegovoj važnosti pisala samo ovdje). Mirovinski fond većinom obuhvaća štednju u drugom i trećem stupu, a nekretnine su cigle. Treba reći kako sam vrijednost nekretnina u 2021. godini podigla za nekih +14%, u 2022. godini za +25%, a u 2023 i 2024 godini za dodatnih 10%. Po nekim pokazateljima to je i dalje možda konzervativno, ali radije držim te vrijednosti u okvirima za koje znam da se mogu na tržištu realizirati. Obveznice su dijelom rumunjske te trezorski zapisi RH koje sam kupila ove godine kao svojevrstan depozit koji bi mogao zatrebati u slučaju kupnje nekretnine. Zlato nije fizičko već je ono dio mog ETF portfelja.

Obzirom na planove kupnje nekretnine u Osijeku, ova bi se slika trebala (možda uskoro) i promijeniti čime bio udio nekretnina porastao na oko 30%, a istovremeno se smanjila (po mom sudu) po mom sudu poveća izloženost dioničkim fondovima (na oko 50%).

I naravno, najveći dio (82%) mog dioničkog portfelja čini S&P 500 čime je moja ukupna izloženost američkoj ekonomiji na oko 50% ukupne imovine.

Kao što sam navela u jednoj ranijoj objavi, uspoređivanje neto imovine s drugima put je kojim nikako ne treba ići. Nemamo svi iste mogućnosti, startne pozicije niti životne okolnosti. Zato je biti bolji od sebe jučer jedini cilj koji vrijedi mjeriti.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest
Scroll to Top