U ovom postu pozabavit ću se procjenama visine mirovina iz drugog stupa. Polaznicima na svojim radionicama kao pripremu obično dam u zadatak provjeriti stanje na osobnom računu u obaveznom mirovinskom fondu (OMF), odnosno, drugom stupu. Iako su mnogi u njemu članovi već punih 18 godina (od mirovinske reforme iz 2002. godine), gotovo nitko do sada nije obraćao pozornost na taj podatak. Radi se osobnoj imovini svakoga od nas i vjerujem kako, unatoč skepticima, iznos na ovom računu igrat će ulogu u našim kasnijim životima. Doduše, ne onakvu kakvu bismo željeli, to je sigurno. No činjenica kako za te iznose zapravo gotovo nitko ‘ne mari’ samo daje slobodu lošeg odlučivanja onima koji njima upravljaju.
Napomena: u drugom stupu krajem rujna 2020. godine je uplaćeno gotovo 116 milijardi kuna te ima oko 2 milijuna članova (izvor: mjesečno izvješće HANFA). Prosječni prinosi od osnutka kreću se od 5-6%, no takvo nešto sigurno nećemo vidjeti u godinama koje dolaze (kamatne stope na obveznice danas su bliže nuli).
Od 2019. godine ljudi koji su stekli pravo za mirovinu moraju odabrati jednu od dva modela mirovine. U prvoj varijanti ‘vraćaju’ se u 1. stup, kao da su čitav radni vijek štedjeli samo u njemu. U drugoj varijanti prihvaćaju tzv. kombiniranu mirovinu prvog i drugog stupa.
Za one koji se odluče primati kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa Vlada će dati dodatak od 20,25% za dio mirovine koja se prima iz prvog stupa (27% za staž do 31. prosinca 2001. godine kada je na snagu skupila tadašnja mirovinska reforma), a onima koji će primati mirovinu samo iz prvog stupa taj će dodatak iznositi 27%.
Osim mogućnosti kombinirane isplate uz dodatak, mirovinska reforma predvidjela je i mogućnost jednokratne isplate 15% iznosa po stjecanju prava na mirovinu. Čini se kako većina onih koji su u 2019. godini stekli pravo korištenja mirovina iz drugog stupa to i čini. Ta jednokratna isplata moguća je isključivo u slučaju da korisnik mirovine ima osnovnu mirovinu iz prvog stupa veću za 15% od najniže mirovine, a važno je reći i kako se ta isplata oporezuje stopom od 12% (na iznos do 30,000 kuna) te 18% na dio koji premašuje taj iznos (plus pripadajući prirez). O tome, kao i o modelim mirovine koje možete odabrati pisala sam u postu – Nasljeđuju li se (ipak) mirovine iz drugog stupa?
Kao što sam navela na početku, cilj današnjeg posta je izračun očekivanog iznosa mirovne iz drugog stupa jednom kada za nju steknemo pravo. Za sve one koji žele testirati svoje znanje (i igrati se pri tome) te bolje razumjeti drugi stup preporučam riješiti kviz koji sam također objavila na blogu – Kviz: Koliko poznajete drugi stup (u RH)?
Kako do podatka o stanju na vašem računu u ‘drugom’?
Treba reći kako su fondovi dužni jednom godišnje obavijestiti vas o stanju sredstava u drugom mirovinskom stupu. Rijetko tko takve izvještaje gleda, pa ako ne možete naći taj izvadak, do trenutnog stanja uplata u mirovinski možete doći preko Regosa – vidi Stanje na osobnom računu. Prijava (vidi kako se sve može prijaviti ovdje) preko sustava e-građani (možete se koristiti i tokenom vaše banke) dovodi vas do vaše osobne stranice na kojoj će vam biti prikazano stanje u fondu u kojem štedite. Prilika je to, za neke, konačno saznati i kojem fondu pripadaju. Taj će vam podatak trebati za sljedeću vježbu.
Kako izračunati buduće stanje računa?
U ovom koraku pogledat ćemo kako napraviti procjenu budućeg stanja na računu koristeći određene pretpostavke. Za primjer ćemo uzeti osobu od 45 godina koja u drugom stupu štedi od samog početka (18 godina), i u cijelom periodu zarađuje oko 10.000 kuna bruto. Na dan kraju 2019. godine, prepostavimo kako je ova osoba u drugom stupu uštedjela:
| Opis | HRK |
| Bruto plaća | 10.000 |
| 5% doprinos | 500 |
| Godišnji iznos doprinosa | 6.000 |
| Godina štednje u drugom | 18 |
| Stanje na računu (kraj 2019) | 108.000 |
Preko sustava e-građani, na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osguranje (HZMO) također možete dobiti u uvid i sve bruto isplate plaća od početka radnog vijeka (o tome kako do toga i čemu služi ću vam pisati drugi put).
Uzmimo, dakle, kako navedena osoba ima ušteđeno 108 tisuća kuna u drugom stupu. Recimo kako do starosne mirovine ima još 20 godina staža (65 godina). Želimo znati kako bi izgledala njezina ili njegova mirovina na dan kada ispuni uvjete.
U tu svrhu koristit ću se kalkulatorom obavezne mirovinske štednje koju možete naći na stranicama nekih fondova (u konkretnom slučaju koristim se kalkulatorom na Raiffeisenovim stranicama ovdje):
Pretpostavke koje uzimam u obzir su sljedeće:
- nominalna bruto plaća ostaje 10.000 kuna tijekom cijelog perioda
- stopa rasta plaća jednaka je projiciranoj inflaciji (oko 2%)
- ‘realan’ prinos fonda je oko 3% (za razgovarati)
- broj godina do umirovljenja jednak je 20 godina
Evo rezultata:
Sukladno gornjem izračunu, stanje na računu ove osobe (pod navedenim pretpostavkama) iznosilo bi oko 390 tisuća kuna na dan umirovljenja.
Kolika bi bila mirovina?
Za ovu svrhu koristit ćemo se kalkulatorom Raiffeisen MOD-a (još uvijek jedinog mirovinskog osiguravajućeg društva preko kojeg se isplaćuju mirovine iz drugog).
Gore navedeni izračun pretpostavlja kako korisnik nije tražio isplatu onih 15% o kojima sam pisala gore.
Kao što je vidljivo, postoji nekoliko modela mirovine ovisno o tome da li želite ugovoriti isplatu kroz zajamčeno razdoblje ili ne. Razlika se svodi na to želite li, u slučaju vaše smrti prije isteka zajamčenog razdoblja imenovati nasljednika mirovine ili ne. Zbog tog nasljeđivanja su iznosi tako odabranih mirovina niži od pojedinačne kod koje, nakon vaše smrti, nema nikome ništa.
Da u cijelu kalkulaciju ne prtljamo i vremensku vrijednost novca (1.500 kuna danas ne vrijedi isto što i za 20 godina) koja je dijelom pokrivena izračunom (pretpostavljen rast plaće zbog inflacije), pravit ćemo se kao da se radi o isplati nekom današnjem 67-godišnjaku. Iznos od 1.500 kuna trebalo bi dodati onome što bi ta osoba trebala ‘dobiti’ kroz izdvanja u prvi stup (međugeneracijske solidarnosti).
Na ovaj iznos nisam dodavala gore spomenuti dodatak od 20-tak posto koje država trenutno daje jer mi se čini kako na njega dugoročno ionako ne mogu računati.
Prema gornjem izračunu, Raiffeisen MOD pretpostavlja kako će vam za vašeg životnog vijeka isplatiti oko 484 tisuće kuna. U tu je kalkulaciju uključen pretpostavljeni godišnji prinos (CAGR) od 1.09%, odnosno, to je iznos koji RMOD planira ostvariti ulaganjima kroz period isplate mirovine.
Iako ste u prvi stup izdvajali 3 puta više pa bi analogno i iznos mirovine iz prvog stupa treba biti oko 4.500 kuna (ukupno 6.000), tako nešto se sigurno neće dogoditi. Realnost je kako će ukupan iznos mirovine onih s prosječnim plaćama biti (nadamo se) bar 40% današnje prosječne plaće (oko 2.800 do 3.000 kuna). Žalosno, ali istinito, nakon 40+ godina staža, prosječna hrvatska plaća vam neće biti ni blizu dovoljna za normalan život. Uostalom, pokušajte danas zamisliti živjeti od tog iznosa,
Kažu da je za takav, normalan život u mirovini, potrebno imati sredstava za pokriće bar 70% životnih troškova prije umirovljenja. Iz gore navedenog, a pod pretpostavkom da smo zdravi jednoga dana kada se umirovimo i ne trebamo posebnu medicinsku skrb, razliku od 30-tak posto moramo nadoknaditi iz vlastite štednje. Jedan dio bismo mogli ostvariti kroz 3. stup (vidi zadnji post na tu temu ovdje – 3. stup – kada se isplati tražiti ‘manju’ plaću), a jedan dio drugim oblicima štednje i investiranja o kojima također često pišem.
Jeste li razmišljali kolika će vam biti mirovina jednoga dana? Hoćete li moći živjeti od toga? Kakve načine štednje imate?
