Vjerujem kako velik broj vas koji pratite moj blog upoznato s pokretom FIRE. Možda ste i sami poklonici. Ovaj akronim označava pojam Financijske neovisnosti i ranog umirovljenja (Financial Independence Retire Early) koji se, a gdje drugdje, prvo primio u Americi i to nakon Globalne financijske krize prije nekih desetak godina, ali svoje pipke pružio i preko ‘Velike bare’. Koncept na kojem se zasniva je više no privlačan, a ako ‘uguglate’ pojam financijske neovisnosti primijetit ćete preko milijardu pretraga. Još interesantnije, pojam ranog umirovljenja ima duplo više 🙂
U čemu je ‘catch’?
Pripadnici ovog pokreta nastoje akumulirati vrijednost imovine koja bi im trebala biti dovoljna za pokriće životnih troškova kroz sve godine umirovljenja. U tom smislu, oni maksimiziraju vlastitu stopu štednje (odnos godišnje štednje i prihoda) kroz značajno smanjenje troškova i/ili povećanje prihoda. Tako, na primjer, umjesto vožnje na posao autom, koriste bicikl ili pješače, iznajmljuju dio kuće ili stana te tako pokrivaju troškove kredita za nekretninu, rijetko se hrane po restoranima, ne troše na alkohol i izlaske. Cilj im je postići takozvani FI broj (FI number) koji iznosi 25x godišnjih životnih troškova. Brojka 25 temelji se na takozvanom pravilu 4% (vidi Trinity study) odnosno, grube smjernice maksimalnog iznosa koji netko godišnje može/smije povući za pokriće svojih troškova (primijetite kako 4% od X = X dijeljeno s 25).
Nakon postizanja ciljane imovine u tom iznosu, plaćeni (tradicionalan) posao postaje opcionalan, a pojedinac se jednostavno može ‘umiroviti’ značajno prije zakonske ‘starosne dobi’.
Kako do 25x?
I dok se većina vas, dok ovo čita, vjerojatno fiksira na brojku 25 (multiplikator), ono što bi (možda) bilo lakše napraviti je smanjiti troškove (osnovicu). U tom dijelu opet zalazimo u područje emocija, gdje velik broj ljudi drži svoje želje potrebama i teško se može nagovoriti na ‘deflaciju’ životnog stila. Onima kojima to pođe za rukom, ovaj se multiplikator ne čini tako strašnim.
Prije svega treba shvatiti kako se FI broj se ne ostvaruje standardnom stopom štednje od 5-10% koje većina građana regije (a i svijeta) pogrešno smatra dovoljnom. Sva istraživanja upućuju na to kako ćemo se jednoga dana u mirovini morati pobrinuti za 40 do 70% mjesečnog iznosa (ovisno o zdravlju i drugim potrebama) budući nam ono što država bude davala više nalikovati socijalnoj pomoći nego nagradi za cjeloživotni radni vijek. Naravno, to ćemo smatrati nepravdom i bit ćemo ljuti, ali kuknjavom ćemo teško išta postići. S istim se problemom (minus korupcija) bave i puno razvijenije zemlje od naše. Stanovništvo je sve starije, a odnos broja radnika na jednog umirovljenika drastično je manji od dana kada je državni model mirovina možda i imao smisla. Zato je preporuka agresivno štedjeti te pokušati, vlastitim snagama, stvoriti rezervu koja će nam dati sigurnost i slobodu koju od države nećemo dobiti.
Ako pretpostavimo konzistentan iznos prihoda i godišnjih troškova, a bez uključenja prinosa po investicijama, dolje navedene stope štednje trebale vas dovesti do ciljanog iznosa:
| Stopa štednje | Godine rada potrebne za 1 godinu umirovljenja | Broj potrebnih godina do ‘ranog’ umirovljenja (25x) |
| 10% | 9,0 | 225 |
| 25% | 3,0 | 75 |
| 50% | 1,0 | 25 |
| 75% | 0,3 | 8,3 |
Ukratko, ranije umirovljenje moguće je tek s 50 i više posto godišnje štednje.
Međutim, stvari nisu tako crne jer, kao što sam gore navela, ovi iznosi ne uključuju prinose koje možemo ostvariti investiranjem.
Uzmimo primjer nekoliko osoba, svaka s različitim godišnjim troškovima života te pogledajmo koji bi bio njihov FI broj:
| Osoba | A | B | C | D |
| Godišnji troškovi (EUR) | 10.000 | 15.000 | 20.000 | 25.000 |
| FI broj (25x) | 250.000 | 375.000 | 500.000 | 625.000 |
Vjerujem kako ste intuitivno već zaključili kako bi osobi A trebalo biti najlakše ostvariti svoj ciljani iznos. Nazovimo tu osobu Tetkom 🙂
Pogledajmo skupa koliko bi Tetka trebala mjesečno štedjeti kako bi postigla zadani FI broj uz različite stope prinosa (4% i 7%).
Scenario 1: Kako do FI u iznosu od 250 tisuća uz 4% godišnjeg prinosa
| Očekivani prinos | 4% | 4% | 4% | 4% |
| Broj godina štednje | 10 | 20 | 30 | 40 |
| Potreban mjesesečni iznos štednje (EUR) | 1.692 | 679 | 359 | 211 |
U gornjoj tablici možete vidjeti koliko je godina štednje potrebno osobi koja cilja 250 tisuća eura za rano umirovljenje uz prinos od relativno konzervativnih 4%. Ukoliko bi ta osoba htjela postići ciljani iznos u roku od 10 godina, morala bi štedjeti oko 1,7 tisuće eura mjesečno, za 20 godina oko 680 eura, 30 godina po 360 eura itd.
Scenario 2: Kako do FI u iznosu od 250 tisuća uz 7% godišnjeg prinosa
| Očekivani prinos | 7% | 7% | 7% | 7% |
| Broj godina štednje | 10 | 20 | 30 | 40 |
| Potreban mjesesečni iznos štednje (EUR) | 1.436 | 477 | 204 | 95 |
Ukoliko pretpostavimo prinose od 7% (recimo S&P 500 indeks ili slično), navedeni iznos je dostižan za 10 godina osobi koja mjesečno štedi oko 1,4 tisuće eura, 20 godina onoj koja štedi 480 eura, a 30 godina onome tko štedi 200-tinjak eura.
Ako biste htjeli htjeli saznati koliko bi trebalo osobi B, C i D, gore navedene iznose pomnožite s:
- 1,5 za osobu B
- 2,0 za osobu C
- 2,5 za osobu D
ili bilo kojim drugim brojem koji bi vas trebao dovesti do vašeg ciljanog FI.
I zaključno, ukoliko ne povlačite više od 4% ukupno ušteđenog iznosa, te dosegnuti FI broj kontinuirano reinvestirate uz minimalnu stopu od 4%, taj bi vam iznos trebao dotrajati oko 80 godina. Uz veći prinos, naravno, i duže. No čak i da ostvarujete tek 3%, mogli biste se ‘pokriti’ nešto više od 40 godina. Ne znam kako vama, no meni se čini kako se isplati živjeti skromno.
A o tome kako je Tetka došla do svog FI broja čitajte u sljedećim mojim tekstovima. Možda vas inspiriraju pa i sami krenete tim putem. U okviru našeg ETF Kluba otvorilo se upravo pitanje kako do FIRE pa će shodno tome i više ovakvih tema biti na blogu. O tome što je to ETF Klub i kako možete postati članom pogledajte ovdje.
