Ako ste pažljivo čitali jednu od mojih posljednjih objava na temu (vidi 3. stup – kada se isplati tražiti manju plaću?), jasno vam je kako se što prije morate baciti u ‘pregovore’ sa svojim poslodavcima. To vrijedi i za one koji takav izbor nemaju, pa će morati samostalno ulagati. Podsjećam, porezne olakšice te državna poticajna sredstva investiciji u 3. stup donose godišnji prinos od gotovo 100%. Bez dileme, unatoč nekim drugim ograničenjima (poput ulagačke strategije fondova) to je investicija s najvećim povratom u Hrvatskoj danas.
U ovom tekstu donosim analizu raspoloživih fondova. Do odgovora koji je najbolji mirovinski fond možemo možemo saznati analizom prošlih prinosa iako, kao što znate, oni nisu garancija onih budućih.
Koji fond odabrati?
U Hrvatskoj trenutno posluje 8 fondova koja upravljaju dobrovoljnom mirovinskom štednjom. Dva fonda su osnovana relativno nedavno (2017. godine) dok većina datira iz perioda 2002-2005 godine. Krajem 2022. godine svi (otvoreni) fondovi broje tek 375 tisuća članova, a njihova neto imovina iznosila je 6,6 milijarde kuna ili 876 milijuna eura. Prosječna imovina člana je dakle, sukladno navedenim brojkama, oko 18 tisuća kuna.
Evo kako izgleda presjek neto imovine svih fondova na kraju 2022. godine:
Kao što je vidiljvo iz gornjeg grafa, AZ fondovi (AZ profit i AZ benefit) drže 48% ukupne imovine. Slijedi Raiffeisen s 31%, a preostalih 5 fondova dijele 21% ukupnog ‘tržišta’.
U gore spomenutom tekstu sam pisala o dobrim i lošim stranama 3. stupa pa to neću ovdje ponavljati. Cilj ovog teksta vidjeti je koji bi, od gore navedenih, valjalo izabrati. U tu ću svrhu analizirati tri najvažnije stvari:
- dosadašnje prinose
- investicijsku strategiju te
- naknade
Prinosi
Pogledajmo kako su izgledali prosječni prinosi fondova od osnutka naovamo:
Kao što je vidljivo iz gornje tablice, 2022. godina nije bila godina prosperiteta. Svi su fondovi završili u priličnom minusu, naročito CO 1000 A. Razlog minusima je općenito negativna godina za dionice, ali ovaj put i za obveznice (u koje većinom ovi fondovi ulažu) zbog rasta kamatnih stopa. Isto tako možemo primijetiti kako se prinosi fondova od njihova osnutka (većina 2002. do 2005. godine) značajno pogoršavaju čemu je prilično pridonijela upravo zadnj godina. Razlog možemo tražiti u investicijskoj politici koja je, svih ovih godina, ostala nepromijenjena (vidi dolje) – ovi su fondovi praktično kao i oni drugog stupa, ‘državni bankomat’. Pa ipak, svi koji su u ovim fondovima štedjeli od njihova osnutka, ne mogu biti nezadovoljni, bez obzira štedjeli samostalno ili preko poslodavca. No, očito je kako se tu nešto mora konačno početi mijenjati. Za visoke naknade koje plaćamo (do 2% godišnje) moramo inzistirati na boljim rezultatima.
Sudeći po gore navedenom, najbolji mirovinski fond od početaka svog rada bio je AZ Profit (u kojem sam i sama štedjela do afere Agrokor) s godišnjim prinosom 5,34% godišnje. Ako gledamo period zadnjih 10 godina, najbolji je bio Erste Plavi Expert (4,79% godišnje) koji je to mjesto izgubio od Croatia Osiguranja 1000 A u zadnjih 5 godina (3,08% godišnje).
Za one koji tek planiraju započeti štednju, važno je razumjeti investicijsku strategiju pojedinih fondova o kojoj pišem u nastavku.
Investicijska strategija
U donjem grafu možete vidjeti strukturu ulaganja pojedinačnih fondova:
Vidljivo je kako je dominantna imovina većine fondova obveznička. Pri tome prednjače AZ Benefit (82%) i Erste Plavi Protect (87%) s najvećim udjelom takve imovine. Kategorija ‘Ostalo’ većinom obuhvaća novac i potraživanja.
Najveći udio dionica u portfeljima (zakonsko ograničenje je 40%) imaju:
- Erste Plavi Expert – 39% (od čega 65% domaće dionice)
- AZ profit – 30% (od čega 80% domaće dionice)
- Raiffeisen – 28% (od čega 61% domaće dionice)
Na žalost, kao što je vidljivo, geografska diverzifikacija praktično nepostojeća kod svih fondova jer je (s izuzetkom CO) imovina svih fondova većinom (oko 75 i više posto) vezana uz Hrvatsku.
Naknade za upravljanje
Svi navedeni fondovi naplaćuju dosta visoke naknade za upravljanje. One se kreću oko 1,6 do 2,0% godišnje. Osim upravljačkih naknada, u slučaju da želite promijeniti fond, naplatit će vam se i izlazna naknada oko 2,5%. Zato, ukoliko želite promijeniti fond, lakše i bezbolnije je jednostavno otvoriti novi (ukinute su ulazne naknade od 1. siječnja 2019. godine) i u njega uplaćivati sredstva (pri tome vodite računa da državne poticaje možete dobiti samo u jednom fondu).
Zaključno – što napraviti?
Iz svega što ste mogli gore pročitati, vjerojatno vam je jasno kako ne postoji pretjerana razlika u fondovima zbog koje biste trebali dugo razbijati glavu koji je najbolji. Oni mlađi, koji imaju dulji horizont ulaganja, vjerojatno će bolje proći investiranjem u fondove s većim udjelom dionica, dok oni stariji mogu odabrati nešto više obvezničke fondove (iako svi općenito imaju značajan udio obveznica). Kao što se moglo vidjeti, obveznički fondovi su dosta patili u 2022. godini, no rast kamatnih stopa može ponovo značiti nešto bolje prinose u tom segmentu u budućnosti.
Bez obzira na izbor fonda i eventualne prinose, najgoru stvar koju možete napraviti je – ne napraviti ništa. Mnogi se među vama, unatoč svemu što su čitali, već godinama dvoume investirati ili ne u treći stup. Ne razmišljaju dugoročno jer si ne mogu predočiti budućnost. A ona, bar što se mirovina tiče, ne izgleda sjajno. Možda u ovoj odluci pomognu dolje navedene brojke.
Ukratko, da ste krajem 2005. godine u fond uložili 10,000 kuna te ništa ne uplaćivali sljedećih 14 godina, na vašem računu krajem 2022. godine imali biste od 1,6 do čak 2,2x više. S izuzetkom CO, to je prinos od 4-5% godišnje bez državnih poticaja.
Zato, rekla bih, manje je važno koji fond odabrati, koliko konačno započeti. Tome nas život uči na brojnim frontama, ne samo u području investiranja.
Za sve one koje zanima kako unaprijediti svoju mirovinsku štednju (ne samo kroz treći stup) organiziramo radionicu o kojoj više možete saznati OVDJE. Ukoliko nekoga zanima projekcija (izračun) mirovine koju može očekivati iz prvog, drugog i trećeg stupa jednog dana kada za to stekne uvjete neka se javi za više info OVDJE.
A ako želite pomoć kod odabira i/ili otvaranja računa u 3. stupu svakako kliknite ovaj link:
