Kako možemo investirati u zlato?

U doba krize, zlatu se često vraćamo kao sigurnoj luci. O načinima na koji možemo ulagati u zlato pročitajte u ovom tekstu.

Kao što sam pisala u prethodnom postu (vidi Zlato), ovaj je metal dobar dio povijesti služio kao sredstvo pohrane vrijednosti te omogućavao razmjenu dobara. Papirni novac bio je zamjenjiv za zlato sve negdje do prve polovice 20-tog stoljeća. No, današnji, takozvani fiat novac to više nije.

Ljubav za zlatom ne jenjava. Najveća potražnja dolazi iz industrije nakita koja čini oko 50% svjetske potražnje. Ostalih 40% odnosi se na direktno investiranje u zlato koje uključuje kovanice, zlate poluge i slično. Investitori su, osim privatnih ulagača, centralne banke i sve češće, ETF-ovi. Ostatak od 10% potražnje odnosi se na industriju.

Cijena kojom se zlato trguje u velikoj mjeri ovisi o ponudi i potražnji. Potražnja za nakitom je relativno konstantna iako u doba krize se ona smanjuje. S druge strane, potražnja banaka i investitora se u doba prijeteće krize ili recesije povećava. Međutim, na cijenu zlata često utječu i drugi faktori kao što su visina kamatnih stopa, snaga američkog dolara, inflacija, politička nestabilnost i slično.

Kako sve možemo ulagati u zlato

Brojni su načini ulaganja u zlato, evo tipičnih:

  • Nakit
  • Zlatne poluge i kovanice (zlatnici)
  • ETC-ovi
  • Derivati (izvedenice)
  • Dionice rudarskih kompanija
  • itd.

Nakit

Kupnja nakita sigurno je jedan o najčešćih načina ‘ulaganja’ u zlato. Međutim, osim njegove sentimentalne ili kolekcionarske vrijednosti, ono se ne smatra najboljom investicijom. Vrijednost nakita često drastično pada već samom njegovom kupnjom. Skupi komadi nakita bolje drže vrijednost (kao i auti), no češće zbog njihove kolekcionarske vrijednosti nego same vrijednosti zlata, a kako većina nakita nije izrađena od čistog metala, teško se može usporediti s ulaganjem u investicijsko zlato.

Karat je tradicionalna mjera čistoće plemenitih metala. Jedan karat zlata predstavlja približno 4,2% udjela metala u leguri, a maksimalni broj karata koje plemeniti metal može imati je 24, što predstavlja čistoću od 99,9%.

Standardizirane investicijske poluge izrađene su od 24-karatnog zlata i nose oznaku 999.9 (vidi dolje – Izvor Banka Zlata)

Čistoća zlata u karatimaPostotak zlata
24 karata99,9 %
22 karata91,6 %
21 karat87,5 %
20 karata83,3 %
18 karata75 %
15 karata62,5 %
14 karata58,5 %
10 karata41,7 %
9 karata37,5 %
8 karata33,3 %
1 karat4,2 %

Zlatne poluge i zlatnici (investicijsko zlato)

Posjedovanje zlatnih poluga i kovanica smatra se najboljom opcijom fizičkog posjedovanja zlata. Zlatnici imaju i kolekcionarsku vrijednost. No, problem kod kupnje fizičkog zlata nastaje kod njegove pohrane, odnosno čuvanja. To obično uključuje najam sefa u banci ili kod prodavača. Osim kovanica, drugi način za ulaganje u zlato je kupnja standardiziranih zlatnih poluga. Poluge su točno određene visoke čistoće i njima se lako trguje.

Standardna težina velikih poluga koje se nalaze u trezorima centralnih banaka je 400 unci (12,4 kg). Cijena jedne takve poluge trenutno iznosi preko 600 tisuća dolara i teško će se naći u sefovima nekoga od nas. Zato manji investitori kupuju poluge težine od 1 unce (31,1 grama) do 1 kilograma težine, a za manje kupovine raspoložive su i one od 1 – 10 grama. Naravno, cijena poluge po gramu raste kako je njena težina manja.

Kod kupnje zlata bi trebalo voditi računa kupovati ga od proizvođača poluga za bankarsko trgovanje (s certifikatom Good Delivery) jer su one prihvaćene u cijelom svijetu. Druge zlatne poluge možda zaista imaju isti udio zlata, ali ih ne otkupljuju banke ni mnogi trgovci plemenitim kovinama.

Exchange-traded-commodities (ETC)

Ukoliko ne želite posjedovati fizičko zlato, ali bi takav tip investicije htjeli imati u svom portfelju pa makar radi diverzifikacije, možete kupiti ETC koji prati vrijednost zlata.

ETC postoji zato što propisi EU zahtijevaju kako ETF-ovi moraju ulagati u različite oblike imovine i ne mogu pratiti samo jednu vrstu. ETC-ovi zaobilaze ovaj problem tako što funkcioniraju kao dužnički instrumenti. U tom su smislu slični obveznicama. Sukladno tome, rizik ulagača sastoji se u tome što izdavač može bankrotirati te ne biti u stanju ispuniti svoje financijske obaveze. ETC-ovi koji su osigurani fizičkim zlatom štite od toga rizika. Ono se pohranjuje kod respektabilnih banaka i ugovornih strana kao osiguranje vlasnika ETC-ova. No, u svakom je slučaju, prije investiranja potrebna provjera takvih institucija uključujući i ostale detalje poput Good Delivery akreditaciju.

Dakle, ETC-ovima možete trgovati jednako kao ETF-ovima i nude vrlo slične pogodnosti. Međutim, vrlo važna razlika je u tome što kapital uložen u ETC nije imovina fonda koja je zaštićena u slučaju nesolventnosti izdavača ETC-a pa se ulagači moraju osloniti na kolateralizaciju svog ulaganja kako bi smanjili rizik (kupnjom samo onih ETC-ova koji posjeduju fizičko zlato).

Top 5 ETC-ova kojima možete trgovati u EU (vidi više na JustETF):

Derivati

Ulaganje u zlato je moguće ulaganja u derivate vezane uz cijenu metala kao što su futuresi, opcije, CFD-ovi. Pri trgovanju takvim ugovorima najčešće se može koristiti i financijska poluga pa profit (a i gubitak) pri ulaganju može biti višestruko veći. Ovaj je tip ulaganja rezerviran samo za znalce jer nepoznavanje načina funkcioniranja ovih instrumenata vas može odvesti u financijski ponor.

Dionice rudarskih kompanija

Za one koji preferiraju ulaganje u dionice koje su, za razliku od fizičkog zlata, produktivna imovina, opcija ulaganja su dionice rudarskih kompanija. Njihove cijene u načelu prate cijenu zlata, no u trenucima povećane potražnje mogu generirati i značajniji prinos. No, ulaganje u njih nosi rizike tipičnog ulaganja u dionice.

Osim direktnog ulaganja u dionice rudarskih kompanija, moguće je ulaganje i u ETF-ove koji prate indekse rudarskih kompanija pa tako omogućuju bolju diverzifikaciju.

Prednost ovog načina investiranja je mogućnost ostvarivanja profita čak i kad cijena zlata pada jer pri iskapanju zlata ili srebra najčešće se iz rudače može izvući mnoge druge vrijedne materijale kao što su bakar, željezo, aluminij i slično. Mana ovog načina ulaganja u zlato je ovisnost kretanja cijene dionice o poslovnim rezultatima rudarskih kompanija. Čak i kada cijena zlata raste, poslovni rezultat rudnika ili kompanije može biti loš pa će cijena dionice padati.

Ako izuzmemo kupnju nakita, jeste li ulagali u neke od gore navedenih načina? Koja su vaša iskustva?

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Scroll to Top