Štednja je preduvjet investiranju, bar to nije sporno. I nije ‘sofisticirano’ kao neke druge teme koje ‘javnost’ ne razumije. Ako želite investirati, vaša potrošnja mora biti manja od zarađenog, a nastala razlika predstavlja štednju. Idealno bi bilo tu štednju odmah, od prvog dana, pametno investirati. I pričekati kojih 20-30 godina.
Uzmimo za primjer osobu koja se zaposlila s 25 godina starosti te cijeli radni vijek zarađivala 1.000 eura neto. Evo kako bi izgledalo njeno ‘bogatstvo’ u 65 godini života uz različite stope štednje.
| Stopa štednje | Štednja | Tržišni prinosi | Ukupno (EUR) |
| 5,00% | 24.600 | 139.972 | 164.572 |
| 10,00% | 49.200 | 279.943 | 329.143 |
| 15,00% | 73.800 | 419.915 | 493.715 |
| 20,00% | 98.400 | 559.887 | 658.287 |
Napomena: prinosi su 7,5% što predstavlja 100-godišnji prosjek S&P 500 indeksa (neto od inflacije).
Možemo primijetiti kako tržišni prinosi u 65-toj godini života čine čak 85% ukupne vrijednosti imovine. Međutim, prvih dvadesetak godina investiranja, većina bogatstva primarno dolazi iz štednje. Omjer u korist prinosa se mijenja tek u dobi od 45 do 50-te godine života. Akumulacija što je moguće veće štednje u ranoj dobi postaje supermoć zahvaljujući snazi složenog kamatnog računa.
Evo kako konkretno izgledaju omjeri štednje i prinosa po dobi za osobu koja stavlja sa strane 20% svoje plaće:
| Dob | Štednja | Investiranje | Ukupno | Udio štednje % | Udio prinosa % |
| 30 | 14.400 | 3.829 | 18.229 | 79% | 21% |
| 35 | 26.400 | 14.688 | 41.088 | 64% | 36% |
| 40 | 38.400 | 35.909 | 74.309 | 52% | 48% |
| 45 | 50.400 | 72.189 | 122.589 | 41% | 59% |
| 50 | 62.400 | 130.354 | 192.754 | 32% | 68% |
| 55 | 74.400 | 220.325 | 294.725 | 25% | 75% |
| 60 | 86.400 | 356.518 | 442.918 | 20% | 80% |
| 65 | 98.400 | 559.887 | 658.287 | 15% | 85% |
I dok se svi hvale i bave prinosima, malo ih govori o štednji. Na prinose ne možemo previše utjecati, oni su podložni tržišnim kretanjima, međutim, štednja je u potpunosti pod našom kontrolom. Pogledajmo koje bi prinose morali ostvarivati kako bi dostigli osobu koja štedi 20% mjesečne/godišnje plaće:
| Stopa štednje | % potrebnog prinosa | Razlika |
| 5,0% | 11,95% | 4,45% |
| 10,0% | 9,78% | 2,28% |
| 15,0% | 8,46% | 0,96% |
| 20,0% | 7,50% | n/a |
| 25,0% | 6,73% | -0,77% |
| 30,0% | 6,09% | -1,41% |
Ukratko, osoba koja ne potroši tek 5% svoje plaće, kada bi htjela uspješnim investiranjem stići osobu koja štedi 20%, morala bi imati godišnje prinose umjesto 7,5% na razini oko 12%. Ona koja štedi 10% bi trebala imati prosječno oko 9,8% itd. Zaraditi na tržištima puno je teže nego ne trošiti, što god netko mislio. Viši prinosi traže viši rizik. Nemojmo pokušavati investiranjem nadoknađivati taj manjak, tržišta znaju biti nemilosrdna.
