Za razliku od prethodne, 2023. godinu su svi fondovi završili u plusu, pitanje je samo bilo koliko velikom. Najbolji oporavak pokazali su fondovi kategorije A budući većim dijelom investiraju u dionice koje su ove godine doživjele spektakularan rast na globalnim tržištima, ali i domaćem. Podsjećam kako u fondovima 2. stupa držimo gotovo 20 milijardi eura naše štednje pa ništa od dolje navedenog nije beznačajno.
Isto tako, od tekuće 2024. godine na snagu su stupile zakonske promjene vezane uz mirovinsku štednju u drugom stupu, a o kojim se promjenama radi pročitaj niže u tekstu.
Donja tablica pokazuje najbolji i najlošiji rezultat po pojedinoj kategoriji, odnosno fondu. Kao što se da primijetiti, najbolje su prošli oni čije su mirovine ‘pohranjene’ u fondu PBZ CO koji je godinu završio s +18%, a najlošije oni koji su štednju držali u Raiffeisen fondu kategorije C. Ujedno, Raiffeisen fondovi su najlošiji u svim kategorijama što sigurno ne veseli njihove članove.
Prinosi jedne godine nikada nisu dobar temelj za donošenje bilo kakvih investicijskih odluka, pa tako niti onih vezanih uz mirovinsku štednju. Pogledajmo kako su poslovali fondovi 10 godina unatrag, odnosno, uvođenja tri umjesto jedne kategorije mirovinske štednje.
Kategorija A
Svi oni koji su posljednjih 10 godina 5% svoje bruto plaće štedjeli u nekom od fondova kategorije A drugog stupa ostvarili su prosječan godišnji prinos (CAGR) u rasponu od +5,8% koje je imao najlošiji Raiffeisen OMF, do +7.6% koje je ostvario najbolji PBZ-CO fond. Ujedno, jedina bolja godina za većinu ovih fondova bila je 2019. godina, dok je uvjerljivo najlošija bila 2022. kao što sam već pisala na ovom blogu.
Kategorija B
Fondovi kategorije B u kojoj svoju mirovinu drži velika većina građana ove zemlje, ostvarila je znatno skromnije prinose od kategorije A. Oni su se kretali u rasponu od +5.0% godišnje koliko je ostvario najlošiji (opet) Raiffeisen, do +5,7% koliko je zaradio Erste Plavi fond. Ova kategorija ima lošije rezultate od kategorije A zbog manjeg udjela dionica (oko 20-tak posto) za razliku od fondova kategorije A koji drže oko 40-tak posto. Kao i u prethodnom slučaju, najlošija godina svim fondovima bila je 2022. godina zbog naglog rasta kamatnih stopa koje su dovele do pada cijena obveznica.
Kategorija C
Fondovi kategorije C su, zbog svog konzervativnog pristupa ulaganju (ne ulažu u dionice) imali prilično skromne prinose i u 2023. godini. Najbolja godina za ove fondove bila je 2016., dok je uvjerljivo najlošija bila već spomenuta 2022. Prinosi ovih fondova kretali su se od +2,8% godišnje koje je ostvario AZ do najboljih +3,5% koje je zaradio Erste Plavi fond. Dobra vijest za sve je kako se izmjenama zakona o mirovinskom osiguranju ukida automatizam prebacivanja iz kategorije B u C pet godine prije mirovine čime nam se daje mogućnost da veći dio svoje mirovinske štednje zadržimo bar dijelom u dionicama, a ne isključivo obveznicama koje su se pokazale ne tako sigurnima kao što se mislilo. Više o tome na kraju ovog teksta.
Gledano sumarno, prosječni prinosi po kategorijama i fondovima od 2014. godine naovamo iznosili bi kako slijedi:
A što je s inflacijom?
Ako uzmemo podatke o inflaciji Državnog Zavoda za statistiku (DZS), u periodu od zadnjih 5 godina (2019-2023), inflacija je iznosila 23,8% (od čega je većina rasta došla iz posljednje 3 godine). Gledano kumulativno, svi fondovi kategorije A uspjeli su ostvariti pozitivan realan prinos u tom periodu, fodnovi kategorije B tek djelomično, dok su fondovi kategorije C značajno obezvrijedili uloge svojih članova. Ujedno je to i najgori mogući scenarij za sve koji odlaze u mirovinu budući im tako umanjeni iznos postaje osnovicom za izračun buduće mirovine iz drugog stupa.
Promjene kategorije ili fonda
Sukladno Zakonu, član mirovinskog fonda može jednom godišnje promijeniti kategoriju mirovinskog fonda unutar istog mirovinskog društva ili prelaskom u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo. Za razliku od prije, tu će promjenu biti moguće napraviti bilo kada tijekom godine, a ne isključivo u mjesecu rođenja kako je prije bio slučaj (ovo će biti u primjeni od 1. travnja 2024. godine)
Također, od 1. siječnja 2024. stupile su na snagu određene promjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koji govori o tome pod kojim uvjetima netko može biti članom određene kategorije fondova kako slijedi:
- članom mirovinskog fonda kategorije A možete biti ako vam je do starosne ili prijevremene starosne mirovine (referentnog dana) ostalo 10 ili više godina. Iznimno, na temelju zahtjeva, možete biti član mirovinskog fonda kategorije A ako je do referentnog dana ostalo 5 ili više godina.
- član mirovinskog fonda kategorije B ili mirovinskog fonda kategorije C možete biti neovisno o duljini vremenskog razdoblja do referentnog dana. Međutim, član mirovinskog fonda kategorije C kojemu je do referentnog dana ostalo manje od šest mjeseci, ne može promijeniti kategoriju mirovinskog fonda
Prilikom zapošljavanja, ako u roku od mjesec dana osoba ne odabere mirovinski fond, REGOS će ga po službenoj dužnosti rasporediti u mirovinski fond kategorije A, ako je do referentnog dana ostalo 10 ili više godina. Onima kojem je do referentnog dana ostalo manje od 10 godina rasporedit će se u mirovinski fond kategorije B te prema ovim izmjenama nema više mogućnosti službenog rasporeda novozaposlenih u OMF kategorije C. Član mirovinskog fonda koji je po službenoj dužnosti raspoređen u OMF kategorije A, nakon proteka roka od 15 godina od dana raspoređivanja u OMF kategorije A, biti će po službenoj dužnosti raspoređen u OMF kategorije B, osim ako prethodno nije osobno izvršio izbor kategorije mirovinskog fonda.
Podsjećam, promjena kategorije ili fonda se može napraviti preko sustava e-građani ili na šalterima Regosa (Fina).
Ostale promjene
Osim uvjeta pod kojima netko može promijeniti kategoriju fonda, u 2024. godini na snagu stupaju i druge važne promjene kao na primjer:
- ukida se ulazna naknada od 0,5% na sve uplate (prilično značajan utjecaj na mirovine)
- prilikom odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu moguće je povući jednokratno do 20% sredstava (prije je ograničenje bilo 15%)
- novi umirovljenik ima rok od 12 mjeseci sklopiti ugovor o mirovini s MOD-om, a ukoliko to ne učini, MOD će u roku od 30 dana od proteka toga roka doznačiti sredstva u državni proračun, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) će u tom slučaju odrediti osobi mirovinu kao da je bila osigurana samo u prvom stupu
- povećava se dodatak na dio osnovne mirovine iz prvog stupa s 20,25% na 27% za mirovinski staž ostvaren od uvođenja 2. stupa, tj. od 1. siječnja 2002. godine nadalje čime se konačno u svojim pravima izjednačavaju s korisnicima mirovina iz 1. stupa.
Detaljnije o svim promjenama pronađite na strancima REGOS-a ovdje, a o efektima ovih promjena pisat ću u nekom od sljedećih objava.
U sljedećem tekstu možete više pročitati stanju u trećem stupu dobrovoljne mirovinske štednje – vidi Prinosi 3. stupa u 2023. te novosti u 2024. godini.
