U prvom dijelu ovog vodiča objasnila sam što su to ETF-ovi, zašto su nastali kako razumjeti njihove osnovne karakteristike.
S preko osam tisuća danas investitorima dostupnih ETF-ova tržištu (a taj se broj stalno povećava), ponekad je teško napraviti pravi odabir za svoj portfelj. U ovom tekstu pročitajte najvažnije smjernice koje bi vam u tom procesu trebale pomoći.
Sadržaj
Korak 1: Definiraj svoju investicijsku strategiju
Prvi korak pri izboru specifičnog ETF-a odnosi se na odabir imovinske klase (dionice, obveznice, plemeniti metali i slično) u koju bismo željeli ulagati. Podsjećam kako taj odabir treba biti u skladu s osobnom investicijskom strategijom (vremenski horizont ulaganja, očekivani prinos, sklonost riziku). To praktično znači kako bi svatko od nas trebao imati različiti portfelj, sukladan fazi života u kojoj se nalazimo i osobnim financijskim ciljevima.
Nakon odluke o imovinskoj klasi, potrebno je odlučiti se u kojoj mjeri želimo diverzificirati svoj portfelj. Da li želimo investirati na ograničenom tržištu (na primjer: američkom) ili regiji (na primjer: tržišta u nastajanju) ili zahvatiti cijeli svijet. Također, možemo odlučiti želimo li investirati u određene sektore (energija, tehnologija i slično), ali to bih ostavila nešto iskusnijim investitorima.
Korak 2: Odaberi tržišni indeks
Nakon što smo odabrali investicijsku klasu i željenu geografsku i/ili sektorsku pokrivenost, sljedeći korak je odabir indeksa kojeg će ETF pratiti. Pri tome je važno razumjeti kako indeks koji sadrži veći broj financijskih instrumenata (dionica/obveznica), vjernije prati tržište od onoga koncentriranog na nekoliko kompanija, industrija ili država.
Korak 3: Odaberi ETF
Posljednji korak odnosi se na odabir konkretnog ETF-a. Pri tome je dobro držati se određenih selekcijskih kriterija kako bismo odabrali ono najbolje za svoj portfelj.
U nastavku teksta dajem pregled onih najvažnijih, a za primjer ću uzeti najpopularniji ETF koji prati 500 najboljih američkih kompanija (S&P 500 indeks). To je iShares Core S&P 500 UCITS ETF (Acc).
TER
Troškovi upravljanja fondom nisu jedini, ali su često presudni u odabiru ETF-a jednom kada odlučimo u kojem smjeru investirati. TER (total-expense-ratio) predstavlja godišnji trošak posjedovanja ETF-a te služi podmirenju administrativnih, pravnih i drugih troškova upravljanja fondom. Ovaj trošak se direktno oduzima od prinosa ETF-a, pa tako ima velik utjecaj na našu zaradu, naročito na dugi rok.
ETF u našem primjeru ima godišnji trošak od 0,07% što predstavlja jedan od najjeftinijih odabira. U prosjeku, europski ETF-ovi koštaju oko 0,25% pa sve što plaćate iznad toga mora opravdati svoje troškove značajno boljim prinosima.
Veličina fonda
Fond koji raspolaže većom neto imovinom (AUM ili asset-under-management) može si priuštiti niže naknade i općenito, manji je rizik njegova zatvaranja. Kao donja granica isplativosti obično se uzima iznos od 100 milijuna dolara/eura, a obzirom na velik broj fondova u optjecaju, radije se držati onih čija je neto imovina značajno viša (gore navedeni fond ima AUM oko 60 milijardi dolara).
Starost fonda
Što je fond dulje na tržištu, to bolje možete ocijeniti kvalitetu njegovog poslovanja. 5 godina bio bi moj osobni minimum za dugoročno investiranje. Fondovi koji su tek pokrenuti često nemaju dovoljno visok iznos imovine pod upravljanjem (vidi gore) pa time nose i veći rizik zatvaranja. Fond iz primjera pokrenut je 2010. godine što nam daje više od 12 godina kvalitetnih informacija.
Razlika u praćenju (tracking difference)
Dobar ETF trebao bi vam donijeti potpuno isti povrat kao i indeks kojeg prati umanjen za troškove upravljanja fondom. Ta se razlika u izvedbe fonda i indeksa zove razlika u praćenju (tracking difference).
Pri odabiru ETF-a svakako pogledajte koliko je ta razlika izgledala u povijesti, a naročito između ETF-ova koji prate isti indeks. To, naravno, ne može biti garancija za buduće poslovanje fonda, no dobar je indikator pouzdanosti, naročito ako fond posluje dulje vrijeme.
ETF koji smo uzeli za primjer ima vrlo malo odstupanje od indeksa što je vidljivo iz grafa:
Troškovi trgovanja
ETFovi se kupuju i prodaju na burzi, a taj proces rezultira troškovima trgovanja. Visina tih troškova ovisi o brokeru pa je važno usporediti te troškove prilikom odabira brokera (vidi prvi dio vodiča).
Osim ovih troškova, razlika između kupovne i prodajne cijene (takozvani ‘spread’) također je važna stavka koju treba uzeti u obzir. Koliko je ta razlika značajna, često ovisi o likvidnosti ETF-a. Što je ETF likvidniji, to je veća šansa kako ćete svoje pozicije lako kupiti ili prodati uz minimalni trošak. Na likvidnost fonda utječu faktori kao što su: financijski instrumenti kojima trguje, veličina fonda, dnevni volumen trgovanja i slično).
Porezi
Porezi su važna stavka kod odabira ETFa i o njima sam već puno pisala na ovom blogu (vidi Vodič). Važno je razumjeti kako se u nas kapitalna dobit (pozitivna razlika između kupovne i prodajne cijene fonda) oporezuje stopom poreza od 10% (plus prirez) ukoliko je prodaja ostvarena u periodu kraćem od dvije godine od stjecanja.
Dividende se oporezuju pri isplati, a kamate na obveznice nisu oporezive. Zato je dobro, dokle god smo u fazi života u kojima nam nisu potrebni dodatni priljevi, iste reinvestirati, odnosno, odabrati akumulirajuće ETF-ove (vidi prvi dio vodiča o razlikama između distribuirajućih i akumulirajućih ETF-ova).
Zaključno
Investitorima početnicima svakako bih preporučila držati se ‘klasike’. Bar u početku. To bi značilo odabrati visoko likvidne, globalne ETF-ove u akumulirajućoj varijanti, sa sjedištem u Irskoj ili Luksemburgu iz poreznih razloga. Kasniji odabir mogu proširiti egzotičnijim varijantama ukoliko tako nešto požele, ali svakako s manjim udjelom ukupnog kapitala kojim raspolažu.
ETF Klub by Tetka
Prijavi se na donji link i saznaj sve o aktivnostima ETF Kluba!
Klub je namijenjen pasivnim investitorima koji žele razumjeti kako složiti svoj investicijski portfelj te biti u toku sa zbivanjima na tržištu kapitala. Godišnja članarina uključuje brojne edukacije i webinare. Više info na poveznici dolje.
