Velik broj ljudi uzima kredite ne znajući ni približno dovoljno što oni znače za njihov financijski život. Oslanjaju se na preporuke prijatelja, rodbine ili osobnih bankara, ne čitaju stavke ugovora, ne poznaju utjecaj kamatnog rizika te često, u slučaju nemogućnosti podmirivanja dugova, drže banke i financijske ustanove ‘krivima’ za svoje loše financijske odluke. Jedan od primjera je i slučaj ‘švicarac’ koji je još uvijek aktualan nakon svih ovih godina.
Financijska nepismenost ne smije biti izgovor. Danas su informacije dostupne svima koji imaju pametni telefon ili kompjuter, a ako su uspjeli savladati njihove nebrojene fukcionalnosti, sigurna sam kako su u stanju savladati i bazične financijske pojmove. No ipak, velik broj uzimatelja kredita u stanju je satima (ako ne i danima) proučavati novi ‘gadget’, ali neće naći vremena za proučiti svoje financije.
Čemu služe krediti?
Kredite uzimamo onda kada NEMAMO dovoljno novaca za kupnju onoga što želimo. Korištenjem kredita željena roba ili usluga poskupljuje za cijenu novca. Ta cijena zove se KAMATA.
Iznos kredita koji nam treba ovisi o cijeni onoga što želimo kupiti, odnosno financirati kreditom. No, prije odluke o tome, vrlo je važno odrediti treba li nam stvarno to što kupujemo (opravdanost) te procijeniti da li išta od navedenog stvarno trebamo financirati kreditom ili novac možemo pribaviti na drugi način (odgađanjem kupnje – štednjom i/ili financiranjem manjeg dijela kupovine kreditom).
No, nije dovoljna samo naša želja. Banka (ili neka druga kreditna institucija) napravit će procjenu naše kreditne sposobnosti koja ovisi o primanjima te o SVIM našim zaduženjima (u koja ulaze i minusi po tekućim računima te zaduženja po kreditnim karticama).
Dakle, tek pod pretpostavkom da nam kredit stvarno treba, te da smo kreditno sposobni, možemo razmišljati hoćemo li se financirati namjenskim ili nenamjenskim kreditima.
Namjenski krediti služe određenoj namjeni te se ne mogu koristiti na drugi način. Primjer namjenskoga kredita može biti stambeni kredit (kod kojega se sredstva mogu iskoristiti isključivo za kupnju stambene nekretnine). Osim stambenih kredita, namjenski mogu biti i oni za adaptaciju stana ili kuće, kupnju automobila i slično. Nenamjenskim kreditima se koristimo na željeni način bez ugovaranja posebne namjene i pravdanja iskorištenih sredstava.
Nakon što smo odredili namjenu kredita, treba istražiti kakva je ponuda takvih kredita na tržištu. Zatim je potrebno donijeti odluku o iznosu i roku otplate kredita, te vrsti kamatne stope. Treba znati razlikovati pojmove efektivne i nominalne kamatne stope, razumjeti kamatni (prije i valutni rizik), informirati se o naknadama i troškovima te pravima i obvezama koje proizlaze iz ugovora o kreditu. O svemu tome pišem u nastavku ovog teksta.
Kamatna stopa
Kamata kao cijena posuđenog novca izražava se uz pomoć kamatne stope. Potrebno je razlikovati:
- nominalnu kamatnu stopu (NKS)
- efektivnu kamatnu stopu (EKS),
NKS se kamata iz ugovora o kreditu, dok se EKS izračunava prije ugovaranja kredita. Ona sadržava nominalnu kamatnu stopu te sve naknade koje se plaćaju pri odobravanju kredita i time daje realniji prikaz ukupne cijene kredita.
Kredite možemo ugovoriti uz:
- fiksnu,
- promjenjivu i
- kombinaciju fiksnih i promjenjivih kamatnih stopa.
Fiksne kamatne stope se ne mijenjaju za vrijeme trajanja ugovora. Promjenjive kamatne stope rasti ili padati ovisno o rastu ili padu ugovorenog parametra promjenjivosti (referentna kamatna stopa tipa EURIBOR, prinos na trezorske zapise, prosječne stope po depozitima itd.), dok kod kombinacije kamatnih stopa najčešće ugovaramo razdoblje u kojemu će se primjenjivati fiksna i razdoblje u kojemu će se primjenjivati promjenjiva kamatna stopa (na primjer, prvih 3 godine otplate fiksna, dalje promjenjiva).
Kamatni i valutni rizik
Kamatni rizik je rizik povećanja ili smanjenja kamatne stope koji može dovesti do povećanja rate ili anuiteta kredita. Kamatni rizik ne pojavljuje se kod kredita s fiksnom kamatom, no postoji tamo gdje je dogovorena promjenjiva kamata (za cijelo vrijeme ili dio vremena otplate kredita).
Valutni rizik postoji kod ugovaranja kredita u stranoj valuti ili kredita s valutnom klauzulom. Krediti s valutnom klauzulom su oni kod kojih se iznos odobrenoga kredita veže uz vrijednost tečaja strane valute, ali sva se plaćanja po takvom kreditu izvršavaju u domaćoj valuti. Pod stranom valutom ovdje se misli na valutu u kojoj ne primamo plaću, mirovinu ili druga sredstva iz kojih otplaćujemo kredit. Kod valutnog rizika, promjenom tečaja valute u kojoj smo ugovorili kredit u odnosu na valutu u kojoj imamo primanja, može doći do povećanja ili smanjenja mjesečne rate ili anuiteta. Problem valutnog rizika elegantno smo zaobišli prelaskom na euro od siječnja 2023. godine.
Osim gore navedenih uvjeta, korisnik kredita treba (što rijetko tko radi) proučiti i razumjeti troškove i naknade koji se javljaju u ugovorima o kreditu.
Otplata na rate ili anuitetna otplata
Odabir načina otplate u ratama ili anuitetima također je često nejasan korisnicima kredita. U oba se slučaja (rata ili anuitet) kredit otplaćuje kao kombinacija glavnice i kamate, no različito se formiraju pa značajno utječu na iznos otplate kredita.
Anuiteti su jednake mjesečne otplate koje se sastoje dijelom od glavnice te kamate na preostalu glavnicu pa se svakom otplatom mijenja struktura anuiteta. Pravilo je da se u početku kredita u anuitetu dominantno otplaćuju kamate te se s vremenom sve se više otplaćuje glavnica. Otplatom u anuitetima korisnici kredita rijetko shvaćaju kako, ovisno o duljini otplate, u prvim godinama većinom otplaćuju kamatu dok im se neotplaćeni iznos glavnice gotovo ne mijenja.
Pri otplati kredita na rate mjesečna je obveza promjenjiva. Iznos glavnice u svakoj je rati jednak, a iznos kamate se na preostalu glavnicu mijenja te se s vremenom smanjuje zbog čega rata sve manja. Otplata u ratama brža je i jeftinija otplata kredita, ali na takva otplata zahtijeva i veću kreditnu sposobnost klijenta jer se radi o višim iznosima rata.
U nastavku evo primjera što bi za jednu osobu značila otplata na rate ili anuitete:
| Iznos traženog kredita | €100,000 |
| Broj godina otplate | 30 |
| Nominalna kamatna stopa | 3.0% |
Evo kako izgledaju iznosi otplate u obje varijante:
| ANUITETNA OTPLATA | Ukupno plaćeno | Plaćena kamata | Plaćena glavnica | Neotplaćen iznos glavnice | OTPLATA NA RATE | Ukupno plaćeno | Plaćena kamata | Plaćena glavnica | Neotplaćen iznos glavnice | |
| nakon 10 godina | €50,592 | €26,612 | €23,980 | €76,020 | nakon 10 godina | €58,375 | €25,042 | €33,334 | €66,666 | |
| nakon 20 godina | €50,592 | €18,235 | €32,357 | €46,663 | nakon 20 godina | €48,375 | €15,042 | €33,334 | €33,333 | |
| nakon 30 godina | €50,594 | €6,931 | €43,663 | – | nakon 30 godina | €38,374 | €5,041 | €33,333 | – | |
| UKUPNO | €151,778 | €51,778 | €100,000 | UKUPNO | €145,125 | €45,125 | €100,000 |
Kao što je gore vidljivo, otplata na rate rezultira ukupno nižom otplatom duga (kamate). Razlog tome je što se u prvim godinama otplate u ovom modelu agresivnije otplaćuje glavnica kredita pa je tako dug nakon 10-tak godina otplate ovom metodom niži za oko 10-tak tisuća eura (66k vs 76k eura). To je zanimljivo svima onima koji razmišljaju o eventualnom kasnijem refinanciranju ovakvog kredita, a i kako uštedjeti kod otplate.
Na tržištu postoje kreditni posrednici poput kompanije Progreso koji vam mogu olakšati odluke o financiranju. One se bave pronalaženjem najpovoljnijih uvjeta financiranja za vas, a više o tome što rade možete pročitati u tekstu Progreso – vaš partner pri kreditiranju.
