Kolika je tvoja očekivana neto imovina (ONI)?

Neki kažu kako ih moji postovi deprimiraju. Nadam se da ovaj neće biti još jedan takav u nizu 😉

Ne postoji točan iznos ONI. To je vrlo individualan broj koji ovisi o bezbroj faktora, životnim situacijama. No, ako ste izračunali svoju NI (vidi kako ovdje) i usporedite s ovim što ću vam dolje pokazati, mogli biste se dovoljno dobro orijentirati.

Napomena: kao primjer ću koristiti hipotetski slučaj osobe moje dobi koja je u svom radnom vijeku od 23 godine staža (i 45 godina života) kontinuirano zarađivala prosječnu hrvatsku plaću (trenutno iznosi oko 850 eura neto ili 1,160 eura bruto). 

Prema autorima ‘Milijunaša iz susjedstva‘ vidi moj osvrt ovdje, očekivana neto imovina računala bi se po sljedećoj formuli: 

ONI = godišnja bruto plaća * broj vaših godina / 10 

(minus naslijeđena imovina) 

Ova formula ima stanovitih manjkavosti kao što je, na primjer, njena slabija primjenjivost kod onih koji su tek započeli svoj radni vijek kao i činjenica kako plaće fluktuiraju (na primjer, na početku karijere su obično niže, kasnije više).

Dio se ovog problema može riješiti uzimanjem prosjeka godišnje zarade kroz radni vijek, ali i u ovakvom, grubom obliku, može poslužiti svrsi.  

Prema tumačenju autora, visina neto imovine svrstava vas u jednu od tri skupine ‘akumulatora bogatstva’:

  • Prosječni (engl ‘AAW’) – vaša NI je otprilike jednaka dobivenom broju
  • Ispod-prosječni (‘UAW’) – ukoliko je vaša NI upola manja
  • Iznad-prosječni (‘PAW’) – ukoliko je vaša NI 2x veća

a) Gruba računica za gospođu ‘prosječnu Hrvaticu’ u 45:

1,100 eura * 12 mjeseci = 13,200 eura x 45 / 10 godina = 59,400 eura

b) Nešto preciznija računica za istu gospođu:

Ovdje je trebalo ući u statistike DZS-a počevši od davne 1996 godine te uzeti prosječnu godišnju bruto plaću za promatrani period (1996-2018) uz nekoliko dodatnih procjena.

Prema tom izračunu, prosječno plaćena Hrvatica u svojoj bi 45 godini starosti trebala posjedovati neto imovinu u vrijednosti od oko 48 tisuća eura (vidi tablicu dolje).

Ukratko, ova hipotetska osoba, s takvom ONI, smatrala bi se prosječnim akumulatorom bogatstva. Da bi došla do navedenog iznosa, ova je osoba godišnje, na primjer,  na stranu morala ‘staviti’ oko 15-tak % bruto prihoda (mjesečno oko 165 eura), te osigurati godišnji prinos od 3%.

Ovo su vrlo visoke brojke, teško da ih Hrvati mogu dosegnuti obzirom da malo ili nikako štede (o tome pišem ovdje), a još manje investiraju.

Tu dolazimo do ključnog pitanja. Koliko svoje godišnje zarade uspijevamo zadržati? I gdje se nalazimo u odnosu na „prosječnog Hrvata/icu“? Sigurno nije isto imamo li 20, 30 ili 40 godina starosti.

Prema mojoj kalkulaciji (vidi kolone 4-7), ovo bi bile ciljane vrijednosti (ONI) za osobe s 25, 30, 35, 40 i 45 godina (pod pretpostavkom prosječne hrvatske plaće u cijelom promatranom periodu i početka radnog vijeka 1996. godine odnosno s 23 godine starosti) te prinosa od 3% : 

   ŠTEDNJA KAO % OD GOD PLAĆE (EUR’000) @ 3%
GodinaStarostMilijunaš (EUR’000)5%10%15%20%
199825191245
20033024471115
200835327142229
2013404012233547
2018454817345168

Ovdje se primjećuje kako je formula Milijunaša (kolona 3) poprilično nerealna za one mlađe od 35, no rekla bih kako sve više ‘drži vodu’ kako pričamo o starijima. Koliko je ta brojka realna i gdje se svatko od nas pojedinačno nalazi, neka sam procijeni ili još bolje, izračuna.

Ovaj sam izračun, naravno, napravila i na svojoj „koži“. Upadam u nešto bolje, ali ipak ‘prosječne’ igrače. Tu ima itekako prostora za napredak. Naravno, u kontekstu mojih osobnih financijskih i životnih ciljeva.

Da bih napravila obračun, morala sam posegnuti u osobne podatke o primljenim zaradama u HZMO-u u zadnjih 23 godine. Vrlo zanimljiv istraživački posao. Ukoliko vam se ne ulazi toliko duboko u izračun (a trebali bi), uzmite svoju sadašnju bruto plaću (pod pretpostavkom da se nije puno mijenjala), pomnožite s brojem godina i podijelite s 10. To bi vam trebao biti dovoljno dobar indikator. Ako ste bili takav sretnik te naslijedili nekakvu nekretninu od bake/djede, oduzmite ju od kalkulacije. 

Kolika je vaša ONI? Jeste li zadovoljni trenutnim stanjem ili i kod vas ima ‘prostora za napredak’?

Ako ima, družit ćemo se i u sljedećim postovima.

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Scroll to Top