Jeste li izračunali svoju neto imovinu (NI)? Ako ne, svakako preporučam kako biste imali koristi od daljnjeg praćenja ovog posta. Objašnjenje izračuna možete pronaći ovdje.
Napomena: moja inicijalna preporuka bila je isključiti vrijednost stana/kuće u kojoj živite (ako ste nekretninu u potpunosti otplatili), no molila bih vas da ju ipak uključite kako bismo imali usporedive brojeve s onim što dalje pokazujem.
Na svojoj sam Facebook stranici napravila malu anketu kako bih stekla dojam koliko vas je spremno izračunati NI. Malo je odgovora, no ne mogu reći kako vlada veliki entuzijazam, izgleda nisu svi spremni ‘stati na vagu‘ 🙂
Ne ulazim u to zašto netko ne želi napraviti izračun, to je stvar vlastitog izbora. Nadam se kako razlog nije u nevoljkosti suočavanja s brojkama. I stvarnošću.
Koliko je često potrebno računati NI?
Preporučam računati ju bar jednom godišnje (krajem kalendarske godine). Ako ste napravili izračun na 31.12.2017, sljedeći vas čeka vrlo skoro. To ne znači kako NI ne možete računati i češće, posebice uslijed nekih većih promjena u vašem životu.
NI nam može ispričati puno toga o financijskom zdravlju kroz sljedeće indikatore:
- Da li moja NI raste ili pada?
- Da li uopće i koliko uspijevam štedjeti?
- Jesam li financijski neovisan/na?
- Kakva je moja NI u odnosu na očekivanu (za moju dob i visinu primanja)?
Nastojat ću, kroz jednostavne primjere, pokazati korisnost NI u analizi individualne financijske situacije. Tek kad znamo pravo startno stanje, možemo utemeljeno razgovarati o financijskim ciljevima.
1. Da li moja NI raste ili pada?
Negativna neto imovina siguran je znak za uzbunu, osim ako ste vrlo mladi i radni vijek vam je tek počeo, no i tada je potreban oprez. Potrebno je znati što je razlog negativnoj neto imovini, američkim diplomantima to je obično studentski kredit. U nas, obzirom na ‘besplatno’ školovanje i činjenicu kako velik broj studenata živi na ‘grbi’ roditelja, to ne bi trebao biti slučaj.
Povećanje neto imovine iz godine u godinu je nešto čemu bi svi trebali stremiti, neovisno o dobi. To bi značilo da imovini koju posjedujemo kontinuirano raste vrijednost. Porast vrijednosti obično se događa kroz nekoliko načina:
- više zarađujete (u nekom imaginarnom svijetu vaš je šef prepoznao vrijednost koju pružate kompaniji pa vas nagradio povišicom, ili vam je ‘pukao film’ pa ste našli bolje plaćen posao, radite u fušu i slično)
- više štedite, odnosno, manje trošite – ok, opet imaginaran primjer 🙂
- raste vrijednost nekretnine ili firme kojoj ste vlasnik/ica
- ostvarujete prinos na ulaganja – na primjer: rast vrijednosti udjela u fondovima, dionica i slično
- naslijedili ste neke opake pare itd, itd
Kako NI fluktuira sa stanjem na tržištu, tako bi njen trend trebalo promatrati kroz dulji vremenski period (na primjer 5 godina) za realniju sliku.
2. Koliko uspijevam uštedjeti?
Jedan od jednostavnijih načina kako utvrditi koliko prosječno štedite je usporediti vrijednosti NI na kraju dvije promatrane godine.
Od tog iznosa treba oduzeti sav prinos ili dodati gubitak, odnosno promjenu vrijednosti dionica, obveznica, udjela u fondovima, vrijednosti nekretnina i slično. Iznos koji dobijete predstavlja uštedu, odnosno, novac koji smo zaradili, a nismo potrošili. Ukoliko taj iznos stavite u omjer sa zaradom, dobivate ‘stopu štednje‘.
Prema nekim parametrima, za ostvarenje dugoročnih financijskih ciljeva, preporuča se štedjeti bar 10% godišnjih bruto prihoda (naravno, što više, to bolje). Koliko točno trebate stavljati ‘sa strane’ ovisi o individualnim financijskim ciljevima i nekim drugim faktorima. O tome ću tek pisati, a na vama je da utvrdite trenutnu situaciju.
3. Koliko sam financijski neovisan/slobodan?
Neto imovina vam vrlo jasno može reći koliko godina/mjeseci ili dana vam vaša dosadašnja ušteđevina omogućuje život bez ikakve dodatne zarade. Ukratko, kada biste rasprodali svu imovinu i otplatili sve dugove, iznos od kojega biste mogli živjeti bio bi dovoljan za koliko mjeseci/godina?
Broj godina financijske neovisnosti = Neto imovina / Prosječni godišnji troškovi
Prema gore navedenom, ako pretpostavimo kako prosječan Hrvat/ica godišnje potroši oko 10 tisuća eura na svoje životne troškove (o tome koliko troše hrvatska kućanstva pisala sam ovdje), to bi značilo kako bi, u slučaju rasprodaje svega što ima, u rukama imalo/la, na primjer, 50 tisuća eura keša, ta osoba mogla financijski neovisno živjeti sljedećih 5 godina.
Ovo je, naravno, samo indikator, jer bi nakon 5 godina morao/la početi sve iz početka i to bez kune u džepu i krova nad glavom 😊.
U sljedećem ću postu dati izračun očekivane vrijednosti neto imovine ovisno o dobi i primanjima. Sigurna sam kako je to najinteresantnija upotrebna vrijednost ovog indikatora te zaslužuje posebnu pažnju.
‘Stay tuned’.
