Kolika će ti biti mirovina? (2 dio)

U prvom dijelu ovoga članka pisala sam o tome koliku mirovinu iz prvog i drugog stupa mirovinske štednje može očekivati osoba stara 45 godina koja bi cijeli svoj radni vijek (40 godina staža) zarađivala prosječnu hrvatsku plaću. Podsjećam, radilo se o iznosu od oko 3.500 kuna iz prvog te oko 1.100 kuna iz drugog stupa, izraženo u sadašnjim vrijednostima.

Ukoliko bi ta ista osoba htjela u mirovini zadržati isti standard života te primati mirovinu na razini prosječne plaće, razliku do nekih 7.000 kuna morat će nadoknaditi iz privatne štednje. Jedan od takvih oblika štednje je treći stup pa ću u ovom tekstu prikazati koliki dio mirovine možemo očekivati štednjom u trećem.

Uzmimo kako je navedena osoba započela sa štednjom u trećem stupu početkom 2020. godine te ušteđeni iznos ne planira podizati sve do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno, kada napuni 65 godina starosti. To praktično znači 20 godina štednje, a za potrebe izračuna pretpostavit ćemo kako će država i dalje stimulirati takav oblik privatne štednje s 15% na uplaćeni iznos godišnje, odnosno 750 kuna poticaja godišnje. Za potrebe ovog izračuna koristila sam se kalkulatorom dobrovoljne mirovinske štednje Raiffeisen fonda te pretpostavila dva scenarija prinosa od 3 i 5%. Iako su povijesni prinosi fondova u trećem stupu bili 5-6%, osobno sam sklonija vjerovati kako će biti bliže 3 nego 5 zbog njihove ulagačke strategije (o čemu sam pisala ovdje).

Donja tablica pokazuje očekivanu vrijednost štednje pod pretpostavkom privatnih uplata:

Pogledajmo koliko će ovi iznosi doprinijeti mirovini iz prvog i drugog stupa (izraženo u sadašnjim vrijednostima uz 2% diskontnu stopu):

Ukratko, štednja u trećem stupu sljedećih 20 godina donijela bi tek dodatnih 400 do 500 kuna mirovine pod gore navedenim pretpostavkama (prinosima i državnim poticajima). Naravno, ovo je u slučaju privatnih uplata dok su efekti uplata preko poslodavca sigurno bolji od gore navedenog (o tome sam pisala ovdje).

Dakle, kombinacijom uplata u prvi, drugi i treći stup, navedena osoba pokrila bi oko 70% prosječne plaće. Ukoliko želi više, ostalih 30% ili oko 2.000 kuna mora namiriti dodatnom štednjom. Pitanje je koliko je to dodatne štednje mjesečno.

Prema mojim kalkulacijama, za 2.000 kuna sadašnje vrijednosti mjesečno, osoba bi do svoje 65-te godine života morala akumulirati oko 587.000 kuna ili 78 tisuće eura štednje. Za nju bi to značilo, ukoliko nema početnog kapitala, kako bi u sljedećih 20 godina morala štedjeti od 1.100 do 1.800 kuna mjesečno, ovisno o stopi ostvarenih prinosa na takav ulog što je vidljivo iz donje tablice:

Zaključno, naš životni standard u budućnosti određivat će, u velikoj mjeri, razina naše privatne štednje. Potrebno je o tome na vrijeme početi misliti jer, u suprotnom, dani koji nas očekuju u zadnjoj trećini života neće biti nimalo laki. O takvoj štednji najbolje je započeti razmišljati već s prvom plaćom. Na žalost, velik broj ljudi potrebu za štednjom osvijesti tek značajno kasnije kada je potrebno izdvajati puno više za isti efekt. O tome ću pisati u nekoj od sljedećih objava.

Ukoliko biste htjeli saznati kolike bi iznose mirovine iz prvog, drugog i/ili trećeg stupa mogli očekivati temeljem vaših primanja i staža, zatražite izračun na poveznici ispod ovog teksta.