Anketa: 63% nas ima dodatni izvor prihoda

Koliko nas, uz redovna primanja, dodatno zarađuje, na koji način te za što koristimo taj novac saznajte u ovom tekstu.

U nedavnoj anketi o dodatnim izvorima prihoda (možete joj još pristupiti ovdje), inspiriranoj sličnoj provedenoj u SAD-u, zanimalo me koliko nas, pored redovnog posla, ima i takozvani ‘side hustle’ ili dodatni posao. Iskreno, iznenadio me visoki postotak (63%), unatoč činjenici kako se u uzorku nalaze osobe koje prilično solidno zarađuju. Više detalja u nastavku.

Anketi je, do zaključenja ovog teksta pristupilo ukupno 350 osoba, od čega 56% muškaraca i 44% žena, a većinom se radi o zaposlenim (87%) ili samozaposlenim osobama (10%). Isto tako, većina anketiranih pripada Milenijalcima, tj. osobama rođenima između 1981. i 1996. godine (67%), te Gen X – rođenima između 1965. i 1980. godine (27%), uglavnom pratitelja mog bloga ili društvenih mreža na kojima objavljujem sadržaj (većinom LinkedIn i Facebook).

Kao što sam navela u naslovu ove objave, od 350 osoba koje su odgovorile na anketu, čak 63% ili njih 220 ima, uz redovna primanja i ona dodatna. Evo kako izgleda struktura takvih prema visini mjesečnih redovnih prihoda i iznosu dodatne zarade.

Kao što je vidljivo iz gornje tablice, čak 55% anketiranih ima redovne prihode kućanstva više od 3.000 eura, a 41% zarađuje između 300 i 1.000 eura mjesečno. Najčešći izvor dodatnog prihoda dolazi iz drugog posla (53%) te najamnina (43%).

Zarađen dodatni novac najčešće koristimo za štednju i investiranje (54%), a manje za razne potrebe i želje (19%) ili redovne životne troškove (15%). Istovremeno, 31% anketiranih smatra kako taj novac treba kako bi uopće mogli štedjeti i investirati, a čak 25% anketiranih želi da im taj dodatni izvor zarade jednog dana postane primarni.

Ovo su značajno različiti rezultati od onih koje imamo priliku pročitati u američkoj anketi. Tamo tek oko 39% ima dodatni posao, 33% dodatni izvor zarade koristi za podmirenje životnih troškova (tek 25% njih za štednju i investiranje), a 28% kaže kako očekuje kako će uvijek trebati dodatno zarađivati kako bi mogli ‘spojiti kraj s krajem’.

Vjerujem kako bi rezultati domaće ankete bili značajno lošiji kada bi se ona provodila među općom populacijom. Osobe koje prate moj rad (a samim time vjerojatno nešto i financijski pismenije), obično bolje zarađuju, obrazovanije su pa samim time imaju i veće šanse za dodatnim prihodima od prosjeka.

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Scroll to Top