Sigurno najluđa vijest tjedna je prodaja jedne ‘datoteke’ za gotovo 70 milijuna dolara. Digitalni umjetnik Beeple ušao je time u listu top 10 najvrijednijih živućih umjetnika na svijetu. Stvarno ime mu je Mike Winkelmann, a svakoga dana, zadnjih 13 i pol godina je kreirao jedno umjetničko djelo. Cilj mu je bio, kako kaže, postati boljim umjetnikom, no ono što je sigurno – postao je milijunašem. Djelo Everydays – The first 5.000 days našlo je kupca voljnog platiti ovu enormnu cifru na prvoj takvoj aukciji koju je organizirala poznata kuća Christie’s.
U svakom slučaju vrijedi pogledati njegovu reakciju kada je objavljena finalna cijena 🙂
Što je zapravo dotični kupac ovdje kupio? Zvuči nevjerojatno, ali radi se o datoteci koja sadržava sliku u visokoj rezoluciji. No, ono najznačajnije je kako je kupac posjednik digitalnog certifikata koji potvrđuje autentičnost djela te isključivost vlasništva.
Što su NFT-ovi?
NFT ili non-fungible tokeni su ovime definitivno postali nova imovinska klasa. Non-fungible znači unikatni, a isključivost vlasništva je osigurano putem blockchain tehnologije (Ethereum). Ovakav tip osiguranja zapravo znači kako ne postoji jedno centralno mjesto koje se može ‘provaliti’ i ukrasti djelo već je ta informacija sadržana u u seriji blokova svakog kompjutera priključenog u Ethereum mrežu. Tako cijela mreža potvrđuje istinitost podatka te je ‘krivotvorenje’ praktički nemoguće.
Osim nemogućnosti krivotvorenja, NFT-jevi se mogu dalje dijeliti u udjele i pre-prodavati, koristiti kao kolateral i slično, a umjetnik također daljnjom prodajom može ostvarivati tantijeme.
Zašto bi netko uopće u ovo investirao?
Iako ekstreman, ovaj nedavni primjer nije jedini takav. Nedavno je jedan NFT prodan za 600 tisuća dolara (Nyan Cat video), a sve veća je pomama za NBA ‘Top Shots’ koji sadržavaju videa najboljih trenutaka utakmica izdanih u limitiranim količinama (navodno je već prodano takvih NFT-ova za oko 200 milijuna dolara). Kings of Leon prvi je bend koji izdaje svoj novi album u formi NFT-a.
Kao i svaka špekulativna imovina, njena vrijednosti jednaka je onome koliko bi netko drugi za nju platio (‘teorija veće budale‘), a u srži svega je očekivanje kako će NFT naći takvog kupca. Dobro u svemu je kako bi u tome trebali profitirati digitalni umjetnici koji sada svoja djela mogu prodavati (u limitiranim izdanjima) vjernim obožavateljima.
S druge strane, vrlo je moguće kako se radi i o novom špekulativnom balonu, odnosno fiktivnoj imovini namijenjenoj kockanju. Prilika je to u kojoj će se mnogi obogatiti, ali još veći je broj onih koji bi mogli gadno ‘popušiti’. Ukratko, nitko ne zna da li će NFT-jevi biti budućnost umjetnosti ili samo još jedna velika obmana. Jer, kolekcionarstvo, digitalno ili fizičko, često izađe iz mode.
Kao što piše Seth Godin (koji također svakoga dana izbacuje po jedan tekst već više od 10 godina) na istu temu – NFT su nova digitalna škrinja blaga, statusni simbol i (moguće) vrijedna stvar. U tome leži zamka za njihove vlasnike, kao i umjetnike.
