Da ne lutate u bespućima interneta, priče o novcu i ovoga tjedna rado sažimam za vas. Nadam se zanimljive.
Nijemci nikad zadovoljniji svojim financijama. Na pitanje Saveza njemačkih štedionica, kako procjenjuju svoju financijsku situaciju, 63% njih odgovara sa „dobrom“ ili „vrlo dobrom“. Samo 8% svoju financijsku situaciju procjenjuje lošom. Ovo je, dosad, najpozitivnija procjena vlastitih financija otkako je početkom prošlog desetljeća uvedeno ovo ispitivanje (u zadnjem istraživanju njih 40% se izjasnilo s tako visokom ocjenom). Međutim, kao i kod nas, velike su razlike u pokrajinama. No ipak, čini se kako je Njemačka i dalje država blagostanja.
U totalnoj suprotnosti s prethodnim člankom, svaki deseti građanin Hrvatske se smrzava. Žalosna je to priča o životnom standardu u nas. Neki moraju, paradoksalno, odvesti svoju djecu u trgovačke centre kako bi se zagrijala i/ili preskočiti koji obrok ako žele platiti režije. Uglavnom, svako četvrto kućanstvo kasni u plaćanju režija, a još uvijek, gotovo polovina stanovništva se grije na drva. Zato, umjesto vreće nepotrebnih poklona za božićne blagdane, osvrnimo se radije oko sebe i pomozimo tamo gdje možemo. Zima dolazi.
Karta Europe koja zorno pokazuje koliko je velika razlika u neto plaćama. Vjerujem kako bismo je i sami znali obojati bez prevelike matematike.
U kontekstu moje objave Automobil – potreba ili luksuz, gdje pomalo dovodim u pitanje logiku posjedovanje auta, kompanija Lyft (isti biznis kao Uber) u Americi nudi, za cijenu od tristotinjak dolara, 30 vožnji mjesečno. Targetiraju vlasnike vozila koji bi, prema njihovoj računici, trebali naći interes u mjesečnoj pretplati umjesto troškova vlasništva. Vidi članak ovdje. ‘Subscription ekonomija’ je, očito, naša skora budućnost.
Luda priča o čovjeku koji je Izgradio kuću za 150 funti – ‘provodimo živote otplaćujući hipoteke’. Ovdje ima nekoliko poruka, a jedna od njih je, osim očite uštede u gradnji i udara na ”džep’, i u doslovnom povratku prirodi. Ova investicija definitivno ispunjava kriterij 10% iz posta Moj dom 🙂
Kompanija koja plaća svojim zaposlenicima ako na posao dođu naspavani? Moguće je. Naravno, u Japanu. Pod ‘naspavani’ smatra se 6 sati 5 dana u tjednu (?), a onaj tko to uspije, dobiva bodove za korištenje u kompanijskoj kantini. Godišnje tako mogu uštedjeti oko 64,000 yena ili 3,700 kn. A da je to veliki problem japanske ekonomije, govori procjena kako, zbog nedovoljnog sna, Japan gubi godišnje gotovo 3% svoga GDP-a.
Procjene su da globalna ekonomska šteta od pušenja iznosi više od 500 milijardi dolara. Europski podaci kažu da nepušači poslodavcima godišnje štede od 150 do 540 dolara, a napominje se da bi uštede mogle biti i veće kad bi se uračunala produktivnost i izostanci s posla zbog lošeg zdravlja pušača. Hoće li povećanje cijena utjecati na smanjenje pušenja u Hrvatskoj? Europska iskustva kažu da, ali u kombinaciji sa zabranom pušenja na javnim mjestima.
40% Amerikanaca strahuje od volatilnosti tržišta dionica. Najveći razlog je strah kako će u mirovinu bez ikakvih sredstava. Iako procjene kažu da bi, do umirovljenja trebali imati ušteđeno do 1m dolara, 42% njih ima ušteđeno manje od 10 tisuća.
Veliki jaz između kontinentalne i jadranske Hrvatske. Istrijani u bankama posjeduju gotovo 3.5x puta više novaca u bankama nego Vukovarci. Prosječna štednja kućanstava iznosi oko 45 tisuća kuna (ili oko 6,000 eura).
