U prošloj sam objavi – Struktura Tetkinih ETF investicijskih portfelja pisala o tome od čega se sastoje konzervativni i progresivni ETF ‘dummy’ portfelji koje sam predstavila na ovom blogu.
Ovoga puta pišem o investicijskim portfeljima sastavljenima od sljedećih (domaćih) investicijskih fondova (IF):
Podsjećam kako je cilj ove analize svojevrstan ‘okršaj’ između aktivno upravljanih fondova te opcije pasivne ulagačke strategije. U prvoj su grupi profesionalci, u drugoj amateri.
Svakoga ćemo kvartala pratiti izvedbu ovih portfelja te analizirati razloge njihova bolja ili lošija rezultata.
Podsjećam kako sam, u oba slučaja, konzervativni portfelj definirala u omjeru 60% dionice i 40% obveznice, dok je progresivni u omjerima 80% dionice i 20% obveznice. Predlažem da pročitate prethodna dva posta o tome zašto je tome baš tako.
Početni kapital od 10,000 eura uložila sam u gore navedenim omjerima u 4 različita investicijska portfelja. Svakoga kvartala uložit ću dodatnih 2,500 eura uz istovremeno rebalansiranje (za detaljnije objašnjenje pogledaj – Investicijski portfelji – konzervativni ili progresivni). Krajem prvog kvartala ove godine, svi su portfelji iznimno dobro poslovali, međutim, ukupno gledano, ETF-ovi su odnijeli pobjedu. Zašto je tome tako te kako će izgledati naredni kvartali, bit će predmet analiza na ovom blogu. Pozivam vas sve da u tome aktivno sudjelujete jer tako svi učimo.
Investicijske fondove birali smo po kriteriju sličnom kao i za ETF-ove. Trebali su imati sličnu strategiju ulaganja i biti značajnije snage na hrvatskom tržištu. Iz toga je razloga, u obje varijante – obvezničke i dioničke – izbor pao dva fonda kojima upravlja InterCapital te jedan kojim upravlja ZB Invest (svi prikazani na linku gore).
Koliko su slični ili različiti odabranim ETF-ovima te da li smo mogli odabrati neke druge, ostavljam vama na razmatranje.
Ako pogledate kriterije za odabir ETF-ova, primijetit ćete kako smo fokus stavili na domicilnost fonda, reinvestiranje dividende i troškove upravljanja. U slučaju domaćih fondova, prva dva kriterija nam ovdje nisu relevantna jer su ovi fondovi registrirani u Hrvatskoj, a dividendu ionako reinvestiraju. Međutim, naknade su te gdje nastaje značajna razlika u odnosu na ETF-ove. Treba također napomenuti kako se pri svakoj transakciji s ETF-ovima (kupnji ili prodaji) plaća naknada, što kod IF nije uvijek slučaj (pogledaj niže).
Intercapital Global Bond
Prije no što pogledamo ulagačku strukturu, obratimo pozornost na naknade (svi podaci u nastavku preuzeti s Hrportfolio):
Ukratko, ukoliko ne osigurate trajni nalog (redovne uplate određenom dinamikom), zaračunat će vam se ulazna naknada od 1%. Recimo da se, radi smanjenja tog troška, odlučite na trajni nalog, nećete platiti ulaznu naknadu nego samo godišnje naknade (za upravljanje, naknadu depozitaru i regulatoru). Ukupan trošak svega bit će 1,43% godišnje. To je cijenaaktivnog upravljanja ovim fondom. Za podsjetnik, TER (‘total-expense-ratio’) adekvatnog ETF-a iznosi 0,10% (vidi prethodni post).
Pogledajmo kako izgleda geografska struktura fonda:
Unatoč ‘globalnom’ predznaku, 77% ulaganja su u Hrvatskoj. Valutna izloženost je 55% u HRK te 33% u EUR.
Od top 10 pozicija, 8 pozicija čine gore navedene obveznice RH (25,5%). Podsjećam također kako je tek odnedavno kreditni rejting hrvatskih obveznica podignut za jedan nivo više (iz ‘smeća’ u investicijski) prema jednoj od tri najveće svjetske rejting agencije (S&P). Ostale dvije ih još uvijek takvima tretiraju.
Intercapital Global Equity
Kako izgledaju naknade:
Kao i u prethodnom primjeru, trajni nalog vas oslobađa ulazne naknade od 1%. Ako nju izuzmemo, TER ovog fonda je 2,28% (podsjećam kako je TER odabranog ETF-a 0,20%).
Rekla bih očekivano, geografska struktura je naslonjena na SAD (45%), no značajan udio čine ulaganja u hrvatske, njemačke i engleske kompanije (dionice) ili njihove fondove. Gledano prema valutnoj izloženosti, 55% se odnosi na USD, 26% na EUR i 11% GBP. Dionice čine 77% portfelja, udjeli u fondovima oko 11%, kao i novac (također oko 11%).
Top 10 pozicija čini, dakle, oko 36% ukupnog portfelja. Gledano sektorski, najzastupljeniji je financijski s gotovo 30%.
ZB BRIC+
Kao i u prethodna dva slučaja, krenimo od iznosa naknada:
U gornjem slučaju, nećete platiti ulaznu naknadu, no ukoliko portfelj držite kraće od 6 mjeseci, ona će iznositi 1,5%. U tom slučaju nemojte zaboraviti niti porez na kapitalnu dobit (ukoliko imate dobiti pri prodaji) od 12% (pogledaj post na tu temu – Smrt i porezi).
TER ovog fonda je 2,33% (podsjećam, ’emerging market’ ETF ima TER od 0,18%).
Kao i u slučaju ETF-a, najveći udio čine kineske kompanije (55%), no značajan je ovdje udio brazilskih, hrvatskih i ruskih. Prema valutnoj izloženosti, 45% se odnosi na hongkonški dolar – HKD, 35% EUR i 25% USD. Također, dionice čine 82%, a novac oko 12%.
Top 10 pozicija čini 50% portfelja. Najznačajniji udio, kao i kod ETF-a imaju kineski giganti Tencent i Alibaba (zajedno 16,8% ukupnog portfelja).
Sektorski gledano, i ovdje je najzastupljeniji financijski s gotovo 40%, zatim informatičke tehnologije s 27% te energetika s 15%.
I za kraj, u prvom je kvartalu ove godine portfelj sastavljen od ETF-ova nadmašio IF-ove. Razlika je iznosila oko 2-2,5%. Koliko su tome ‘kumovale’ naknade, a koliko ulagačka strategija, ostaje predmetom sljedećih objava na tu temu. Bit će zanimljivo vidjeti situaciju na pola godine, a naročito u duljem vremenskom periodu.
Vjerujem kako ću vas ovom analizom zainteresirati za ovakve tipove ulaganja. Ne staje sve na bankovnim depozitima i/ili trećem stupu.
Tetka
