Ovih je dana FINA objavila stanje blokiranih građana krajem lipnja 2019. godine. Ukratko, takvih je oko 260 tisuća s dugom koji iznosi oko 16,6 milijardi kuna (oko 2,2 milijarde eura). Čini se kako se ovaj dug odnosi samo na glavnicu, dok su kamate (koje uspijevam pronaći u nekim ranijim tekstovima u medijima – podaci za svibanj) negdje oko dodatnih 6,5 milijardi kuna ili oko 0,9 milijardi eura. Prema navedenom, ukupan dug blokiranih građana (uključujući kamatu) je oko 3,1 milijardu eura. Ono što zabrinjava je kako je čak 9% radno sposobnog stanovništva (starosti od 15-64) u blokadi.
Najviše dužnika iskazano u apsolutnom broju je u Zagrebu, a dug blokirano je čak gotovo 10% radno sposobnog stanovništva.
Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Velike Gorice, čiji prosječan dug iznosi 168 tisuća kuna. Slijede ih građani Našica s dugom od 104 tisuće i građani Poreča s dugom od 101 tisuću kuna.
Interesantan podatak je razdioba duga prema spolu. Tako su po brojnosti zastupljeniji muškarci (64%) u odnosu na žene (36%), a razlika je je još veća kad se u obzir uzme i financijski iznos duga (73% vs 27%). Upravo o ovom odnosu pitala sam vas na Facebooku. Čini se, bar kad je spol u pitanju, nema dileme – vidi komentare 😉
Ono što se, bar meni, čini više interesantnim je struktura duga prema vrsti. Iz onoga što mogu iščitati, oko 40% dugovanja odnosi se na one prema financijskim ustanovama (banke, leasing kuće, kartičari). No, interesantniji podatak je kako je gotovo polovica blokiranih (njih oko 100 tisuća), zapravo, dužno telekomima.
Nadalje, od ukupnog broja blokiranih, oko 1.500 građana (ili 0,6%) ima dug preko milijun kuna. Iako brojnošću mali, oni čine oko 38% ukupnog duga. Više od 50% tog duga odnosi se na financijski sektor. Rekla bih kako taj podatak značajno mijenja sliku.
I dok u potpunosti mogu razumjeti probleme s kojima se neki susreću u nemogućnosti podmirenja obveza za režije ili po kreditima banaka, moguće nastalima kao posljedicom gubitka posla, zdravstvenih problema i slično, dug prema telekom operaterima smatram, obzirom kako sam u karijeri bila dijelom jednog takvog, osobnom odgovornošću. Čini se kako je taj dio problema, u velikoj mjeri povezan sa željom za životnim stilom koji si neki, očito, ne mogu priuštiti.
Moguće je i to razlog kako, u trenutku pisanja ovog posta, gotovo 90% vas smatra kako dugove ne treba otpisivati. Naročito ne iz populističkih motiva kako to radi naša Vlada.
