Kviz: koliko poznajemo treći stup (rezultati)

Prošloga sam tjedna objavila kviz znanja o trećem stupu (vidi Koliko poznajemo treći?). Svako je pitanje (a bilo ih je ukupno 15) nosilo određeni broj bodova (3-5) ovisno o procjeni kompleksnosti, a maksimalan broj bodova koji ste mogli ostvariti bio je 50. Kviz je još uvijek otvoren za vaše odgovore, pa tko želi, može se okušati.

Na kviz je do trenutka pisanja ovog posta odgovorilo 97 osoba. Čini se kako su žene ovaj put bile raspoloženije za pitanja o investiranju no inače (47%). Najzastupljenija dobna skupina su oni od 36 do 45 godina (43%), a dominantno (72%) ispitanici su sa završenim fakultetom. 56% ispitanika već je investiralo u treći stup.

Prijavi se na blog



Kako je izgledala distribucija odgovora?

Od maksimalnih 50 bodova, prosječno je ostvareno 29, a tako izgleda i medijan. Međutim, rang točnosti kreće se od najmanje 6 (dva točna odgovora) do najviše 47 bodova (jedno netočno pitanje). Sve u svemu, čini se kako je dobar dio vas ipak dobio prolaznu ocjenu 😉

Pitanja s kojima ste imali najviše problema odnosila su se na ukupan broj DMF-ova koji danas posluju u RH (45 netočnih), koja su najveća 3 fonda (15 netočnih) te, ono možda najvažnije, u koju imovinu većinom ulažu fondovi (23 netočna odgovora). Krenimo redom.

Pitanje s kojim je većina vas imala najmanje problema je razlikovanje prvog, drugog i trećeg stupa (samo 2% netočnih odgovora). Značajno manja točnost (53%) bila je vezana uz tipove DMF-ova (otvoreni i zatvoreni).

Izrazito važno pitanje odnosilo se na maksimalnu visinu poticaja koji je moguće ostvariti ulaganjem u treći stup. Iako je većina vas (85%) odgovorila točno (750 kuna), ovih preostalih 15% dvoumilo se između 100, 500 i 1.000 kuna. Također je nekih 20% netočno odgovorilo kako se poticaji mogu primati u više fondova istovremeno. Vezano uz nasljeđivanje, 87% vas zna kako se sredstva iz trećeg stupa nasljeđuju neovisno o njihovom početku korištenja (za razliku od drugog).

Važne promjene koje su nastupile 1. siječnja 2019. godine odnosile su se na dobnu granicu korištenja sredstava iz trećeg (55 godina), ukidanje izlazne naknade (oko 1.200 kuna) te porezni tretman. Ove tri stvari, osim poticaja, imaju najveći efekt na prinose koje možete ostvariti i zbog toga ću ih detaljnije komentirati.

Dobna granica za korištenje sredstava iz trećeg stupa pomaknuta je s prijašnjih 50 godina na 55. Oni koji su se učlanili u fond prije početka ove godine i dalje zadržavaju pravo na početak korištenja s navršenih 50 godina. Dobna granica sigurno je važna onima mlađima, obzirom kako su prinosi u velikoj mjeri ovisni o državnim poticajima (DPS) koji se vremenom mogu umanjiti ili potpuno ukinuti, a njihova sredstva su tada ‘zaključana’ u fondu do ispunjenja uvjeta od 55 godina. Što se tiče dobne granice, važno je napomenuti kako u DMF-ove mogu ulagati i oni stariji od 55 godina, a i mlađi od 18 (jedina pretpostavka je posjedovanje OIB-a).

Kao što možete vidjeti iz grafikona od gore, neki su mišljenja kako je ova sredstva moguće koristiti tek po ispunjenju uvjeta za starosnu imovinu što nije točno.

Porezni tretman sljedeća je interesantna komponenta trećeg stupa. Za one među vama kojima poslodavci uplaćuju u treći stup, godišnji neoporeziv iznos je 6.000 kuna (500 kuna mjesečno). Jednoga dana, pri isplati sredstava, za razliku od prijašnjih zakonskih odredbi, vama se ta isplata neće oporezivati. Ono što bih preporučila je svakako ishoditi kod svog poslodavca ovu mogućnost. Od 500 kuna za koji bi vam se umanjio mjesečni bruto iznos plaće, ‘na ruke’ biste dobili oko tristotinjak kuna (neto) manje (ovisno o stopama poreza i prireza koji plaćate na redovna primanja), a ostatak bi vam se iznosa uplatio u fond. Na taj iznos biste, na godišnoj razini, trebali dobiti i državne poticaje u trenutnom iznosu od 750 kuna.

Ukratko, za iznos manje neto plaće koju ćete dobiti (smatrajte to investicijom) u iznosu od oko 3,600 godišnje (pretpostavljeni iznos) dobit ćete dodatnih 2.400 kuna uplata poslodavca, državne poticaje od 750 kuna te eventualni prinos fonda (ovisno o njihovoj sposobnosti investiranja, povijesno je iznosio 5-6%). Tako postavljeno (i trenutno gledano), ovaj proizvod trenutno je, bez sumnje, investicija s najvećim povratom ako se ograničimo na RH.

I treći, vrlo važan faktor u investiranju općenito, visina je naknada. Iako su naknade i dalje suludo visoke (naknada za upravljanje i naknada depozitaru oko 2%), ne možete lako prijeći iz jednog u drugi fond (izlazna naknada oko 2,5%) ukinuta je, kao što sam već gore navela, ekstremno visoka ulazna naknada. Ona je imala značajan utjecaj na visinu prinosa i veliku barijeru za ulazak većeg broja ljudi u ovu investiciju.

Sljedeći set vrlo važnih pitanja za razumijevanje trećeg stupa odnosilo se na strukturu ulaganja. Većina ispitanika (oko 70%) dobro je ocijenila omjer ulaganja u Hrvatskoj i ostatku svijeta (90% vs 10%), no čak 30% nije dalo točan odgovor.

Osim geografske alokacije (i pripadajućeg rizika), velik broj ispitanih nije dobro odgovorio na pitanje vrste imovine u koju ulažu naši DMF-ovi. To je ključno pitanje jer o njemu ovisi razumijevanje pozitivnih i negativnih strana bilo koje investicije pa tako i ove. Zanemarivi udjeli ulaganja u strane obveznice i dionice (vidi prethodni graf) iako za to ne postoje valjani razlozi (ograničenja ulaganja postavljena su relativno visoko). No, tome unatoč, oko 65% svih ulaganja je u obveznice (90% onih RH) te samo 22% u dionicama (od čega 79% hrvatskih kompanija).

Većina ispitanih dobro je procijenila kako je visina prosječnih godišnjih prinosa (PgP%) od osnutka bila oko 6% (56% ispitanih), dok su neki bili i konzervativniji s oko 3% (njih 38%). Kao i kod prethodne točke, važno je razumjeti odakle dolaze prinosi te kakav se trend očekuje u sljedećim razdobljima obzirom na opisanu strukturu ulaganja.

I za kraj, većina ispitanika zna kako ulaganje u treći stup, unatoč svemu gore pozitivnom, i dalje nije bez rizika. Više od ičega drugog, važno ga je razumjeti kako bismo njime mogli kvalitetno upravljati.

Ovim putem htjela bih se zahvaliti svima koji su sudjelovali, nadam se kako vam je ovaj način interakcije bio zanimljiv i kako ste/smo svi nešto naučili. Za one koji žele znati više od gore navedenog, pripremila sam prije par mjeseci Vodič o trećem stupu: 15 stvari koje moraš znati prije no što uložiš u treći stup koji možete besplatno ‘skinuti’ iz Tetkine digitalne biblioteke. Nadam se kako će vam pomoći još bolje razumjeti ‘treći’.

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Scroll to Top