Koliko trebaš za mirovinu?

Koliko novaca ti treba za umirovljenje? To je jedno od najčešćih pitanja u osobnim financijama pa tako i nedavnog Upitnika. Međutim, treba znati kako ono uključuje brojne nepoznanice kao što su:

• kada se uopće možemo umiroviti?
• koliko ćemo trošiti u mirovini?
• koliko dugo ćemo živjeti?

Dob u kojoj se možemo ili hoćemo umiroviti ima ogroman utjecaj na iznos koji trebamo uštedjeti. Činjenica je da, što dulje odgodimo umirovljenje, manji je iznos potrebne ušteđevine pukom činjenicom kako dajemo više vremena našoj štednji za rast, manje ćemo godina provesti umirovljeni, a iznos ‘državne’ mirovine bit će veći (zbog duljeg staža).

Naravno, vrlo često ne možemo utjecati na to kada ćemo se umiroviti. Mogućnost zapošljavanja te zdravlje mogu biti presudan faktor. Međutim, bez dileme, dulji radni vijek omogućuje lakše ostvarenje takvih ciljeva.

Drugi važno pitanje je koji životni stil možemo održavati nakon umirovljenja. Preporuke govore kako bi onaj jednak 70% pred umirovljenja bio najbolji. No, i to nije lako ostvarivo. Možda nećemo imati iste troškove vezane uz radni odnos, ali bi mogli imati povećane potrebe za zdravstvenim i sličnim ‘umirovljeničkim’ uslugama.

Nedavno je američki Fidelity objavio smjernice svojim korisnicima oko iznosa kojeg bi morali uštedjeti pri određenoj dobi. Oni ukratko iznose:

• 1x godišnja plaća do 30-te
• 3x do 40-te
• 6x do 50-te
• 8x do 60 i
• 10x do 67-e

Radi se samo o smjernicama i mogućim aspiracijskim ciljevima. Međutim, oni mogu poslužiti svima koji jednostavno nemaju nikakvog osjećaja gdje se na ‘skali’ nalaze. Osnovne pretpostavke njihova modela bazirane su na ideji kako štednja započinje u 25-toj godini života, više od 50% takve štednje se investira u dionice, umirovljenje nastupa u 67-oj, a životni stil jednak je onom pred umirovljenje.

Zanimalo me kako to može izgledati u hrvatskom kontekstu pa sam se malo pozabavila brojkama. Moje su pretpostavke sljedeće:

• štednja započinje u 25-toj
• osoba zarađuje svo vrijeme prosječnu hrvatsku plaću (trenutno 6.500 kuna) koja se svake godine uvećava za procijenjenu inflaciju od 2%
• osoba nakon umirovljenja u 67-oj zadržava isti životni stil kao i prije umirovljenja
• životni vijek nam je do 85-te godine života

Dvije su ključne varijable u ovoj kalkulaciji:

• potreban mjesečni ili godišnji iznos štednje izražen u %
• potreban prosječno ostvaren (realan) prinos na ušteđevinu

U nastavku pokazujem dva scenarija:

• u prvom pretpostavljamo fiksni postotak mjesečne/godišnje štednje (10%), te tražimo odgovarajući realni (neto od inflacije) prinos,
• u drugom pretpostavljamo odgovarajući realni prinos (5%), a tražimo potreban iznos mjesečne, odnosno godišnje stope štednje.

Scenario A: Stopa štednje 10%, koliki nam treba (realan) prinos?

Pretpostavke:

• iznos mjesečne plaće u HRK: 6,500 (867 EUR)
• iznos godišnje plaće u EUR: 10.400
• stopa štednje 10% godišnje plaće

Potreban (realan) prinos: 6,4%

U odnosu na smjernice koje je postavio Fidelity, ova kalkulacija podrazumijeva kako je u umirovljeničkoj dobi od 67 godina potrebno imati ušteđeno gotovo 13x godišnje plaće ili oko 300-tinjak tisuća eura. Ključna stvar je kako prosječan godišnji prinos svih promatranih godina mora biti 6,4% neto od inflacije. To je vrlo ambiciozan plan iako ne i nemoguć uzevši u obzir povijesni prinos S&P 500 pomoću kojega bi se ovakvo nešto moglo ostvariti.

Ono očito je kako kasniji početak štednje podrazumijeva puno veći iznos godišnje štednje, ali i veći prinos. Dok je ovo prvo vjerojatno moguće jer bi bilo realno očekivati kako s većom dobi imamo i veća primanja, prinos viši od 6,4% (realnih oko 8,5%) tražio bi značajno rizičniji portfelj.

Scenario B: Prinos 5%, kolika je potrebna stopa štednje?

Pretpostavke:

• iznos mjesečne plaće u HRK: 6,500 (867 EUR)
• iznos godišnje plaće u EUR: 10.400
• realan godišnji prinos 5%

Potrebna stopa štednje: 16,1%

U ovom drugom scenariju fiksiramo stopu realnog prinosa na 5% te tražimo potreban iznos mjesečne odnosno godišnje štednje. Zbog nižeg prinosa potreban iznos ušteđevine u 67-oj godini iznosio bi oko 340 tisuća eura, no on podrazumijeva stopu štednje oko 16%. Ukratko, za samo 1,5% niži potreban prosječan prinos, moramo štedjeti gotovo 6% više. Koliko je važna visina prinosa pokazuje i kalkulacija gdje prosječno ostvaren prinos od 3% traži stopu štednje od oko 30%.

Jeste li bolji u štednji ili zarađivanju? Koliko možemo vidjeti, obje stvari su jednako važne, jer bez jednoga nema drugog. Viši prinos možda izgleda lakšim putem, ali zamka je u tome što je puno rizičniji i može rezultirati obrnutim scenarijem – umirovljenjem u 85-oj 🙂

Jeste li radili svoju osobnu kalkulaciju potrebne štednje? Koliko bi vam bilo dovoljno za umirovljenje? I kakve su vam druge pretpostavke – životni stil i vijek? Komentirajte.

O sličnim temama vezanim uz mirovine pisala sam već na blogu pa ako vas zanimaju pročitajte također:

• Strah od male mirovine je globalan problem
• Kako u ‘penziju’ s 45?
• Kviz: Koliko poznajete drugi stup?
• Zašto nismo financijski neovisni?

Za sve one koji se muče s financijama i pri tome ne znaju odakle krenuti, pokrenula sam (online) osobne edukacije (coaching):

Stoga, ako vas zanima kako:

• realno ocijeniti svoju trenutnu financijsku situaciju
• definirati svoje kratkoročne i dugoročne financijske ciljeve
• izraditi osobni financijski plan
• definirati koliko je potrebno štedjeti za navedene ciljeve
• početi investirati te
• definirati optimalan investicijski portfelj

ne oklijevajte nego se prijavite (bez ikakvih daljnjih obaveza) za više informacija OVDJE.

Iz dosadašnjeg iskustva shvaćam kako je većini samo malo financijskog znanja potrebno za ogromne pomake financijskom životu. Nemojte oklijevati saznati kako.