Kao što dobro znamo, velike su razlike u načinu života kod nas i u ostatku EU. U zadnjem izvješću Eurostata koji u obzir uzima podatke zaključno s 2022. godinom možemo vidjeti u čemu se te razlike sastoje, bar kad je stanovanje u pitanju. Evo kako to izgleda u samo 10 slika.
1. 91% nas živi u vlastitom domu (EU: 69%)
U svim zemljama EU osim Njemačke (47%), posjedovati vlastiti dom je pretežita opcija stanovanja u odnosu na najam. U nas krajem 2022. godine, čak 91% stanovnika živi u vlastitoj nekretnini. To je u samom vrhu među članicama EU, a jedini više rangirani od nas su Slovaci s 93% i Rumunji s 95%.
2. 77% nas živi u kućama (EU: 52%)
Dok, na primjer, u Njemačkoj tek 36% stanovništva živi u kućama, u nas je taj postotak opet među najvišima. Ispred nas su jedino Nizozemska sa 79% te Irska u kojoj čak 89% ljudi živi u kućama.
3. Brojimo 2,7 osobe u kućanstvu (EU: 2,3 osobe)
Sličan indikator koji mjeri skučenost, odnosno, broj osoba u prosječnom kućanstvu kaže kako smo pri vrhu s 2,7 osobe, dok su ispred nas samo Poljaci (2,9) i Slovaci (3,1).
4. 33% nas živi u prenapučenim kućanstvima (EU 17%)
Sukladno prethodno navedenom, čak jedna trećina nas živi u prenapučenim kućanstvima. No, ako gledamo zadnjih 10-tak godina kada je ovaj udio iznosio oko 44%, u ovom segmentu smo značajno unaprijedili kvalitetu življenja. Najlošija je situacija u Latviji s 42%, zatim Rumunjskoj 41% te Bugarskoj 36%. Najmanje prenapučenosti je u Nizozemskoj s oko 3%.
5. Ipak, 15% živi u, za svoje potrebe, prevelikim kućanstvima (EU: 34% )
S druge strane, također se povećao i broj ljudi u nas koji danas žive u prevelikim kućanstvima u odnosu na svoje potrebe. Još 2012 taj udio iznosio je oko 8%. Najčešće se radi o starijim osobama nakon što su im djeca napustila dom ili je jedno od partnera umrlo.
6. Cijene nekretnina od 2015. godine su porasle +60% (EU: +48%)
Još do 2015. godine cijene su bile u laganom padu kao posljedica globalne financijske krize 2007/2008 godine. No, od 2015. godine u nas, kao i u ostatku EU, cijene u kontinuitetu rastu, a u nas su čak 60% više nego tad. Sličan rast ima i Njemačka oko +63%, dok je Slovenija na oko +73%. U Mađarskoj, na primjer, u istom periodu cijene su porasle za nevjerojatnih +154%.
7. Cijena najma od 2015. godine porasle za +12% (EU: +10%)
Prema podacima Eurostata, od 2015. zaključno s 2022. godinom, cijene najma u nas nisu pratile rast cijena nekretnina i rasle su tek oko 12%. Zanimljiv je pad cijena najma od od 2015. do 2017. godine kojeg nisam bila svjesna. U Njemačkoj je rast sličan prosjeku EU, dok je u Sloveniji, na primjer on iznosio oko 42%.
8. Inflacija od 2015 godine +17% (EU: +19%)
U istom periodu inflacija je iznosila +17%, od čega se najveći dio rasta odnosi na posljednje dvije promatrane godine (oko +14%).
9. Troškovi stanovanja (režije) u odnosu na prihode iznosi 15% (EU: 20%)
Troškovi stanovanja uključuju vodu, struju, plin i ostala goriva.
10. Udio onih koji žive u kućanstvima koje kasne s plaćanjem režija je oko 16% (EU: 9%)
Iako je u nas još prilično velik udio ljudi koji ne mogu podmirivati troškove režija, situacija je drastično bolja u odnosu na 2015. godinu i ranije kada je iznosio oko 30%. Najlošija je situacija u Grčkoj s 46% te Bugarskoj s oko 20%, a najbolja u Češkoj i Nizozemskoj s tek oko 3%.
Iako u mnogim segmentima življenja kaskamo u odnosu na prosjek EU, ipak je situacija u puno aspekata bolja no što je bila prije 10 i više godina. Na žalost, visoka inflacija od 2020. godine naovamo, uključujući eksploziju cijena nekretnina (a posljedično i najma koji se kod nas značajno korigirao u ovoj godini), eliminira ikakav pozitivan dojam.
