Koliko trošimo? I na što nam odlazi zarađeni novac? Uspijevamo li išta staviti ‘sa strane’? Ako da, koliko? Ako ne, zašto ne?
Anketa koja je je još uvijek u tijeku i koju bih voljela da, ako već niste, svakako popunite (vidi Anketa), trebala bi dati odgovor na to pitanje. No ona, na žalost, neće biti reprezentativni primjer naše populacije. Vrlo izgledno će dati bolju sliku od one koju ovdje pokazujem.
Koliko Hrvati zapravo troše? I na što?
Zadnje istraživanje (anketu) na temu potrošnje hrvatskih domaćinstava, Državni Zavod za statistiku (‘DZS’) napravio je 2014-te godine (vidi ovdje: Anketa o potrošnji kućanstava). Svježijih podataka nema budući je DZS odlučio, radi uštede, ovakvu analizu raditi svakih 5 godina (jedanput godišnje se radila zaključno s 2011).
Dakle, sljedeće ‘friške’ podatke možemo očekivati tek za 2019 godinu. To je vjerojatno razlog zašto nas nema u istovjetnoj analizi zemalja EU za 2016 koju ću pokazati nešto niže dolje .
Prema rečenoj anketi, hrvatske obitelji su u 2014 potrošile oko 81 tisuću kuna (ili oko 11.000 eura) na svoje životne potrebe.
Uzevši u obzir prosječnu stopu inflacije, troškovi bi za 2017 trebali biti vrlo blizu onima u 2014 pa smatram ove podatke donekle relevantnima i danas. U svakom slučaju, udio pojedine kategorije bio je relativno konzistentan u promatranim godinama.
Evo kako je to izgledalo 2014:
Uglavnom, navedena razina potrošnje, u omjeru s prosječnom godišnjom zaradom (po mom izračunu ona je također iznosila oko 80 tisuća kuna) hrvatskog domaćinstva, ne rezultira nikakvom uštedom. Prije bismo rekli kako rezultira minusom.
Ista anketa napravljena je u ostalim zemljama EU (osim Rumunjske i Hrvatske) za 2016. godinu. Malo sam bacila oko (vidi Analiza).
Ako analiziramo podatke nama ‘sličnih’ zemalja u regiji (a članica EU) dobivamo ovakvu usporednu sliku (podaci za Hrvatsku su 2014, ostale zemlje 2016):
- Hrvati najviše troše na hranu i bezalkoholna pića (24,0 tisuće kuna) od svih promatranih članica EU. Gotovo 30% ukupnih troškova. Možda i nije čudno što smo u top 5 najdebljih nacija u Europi? Susjedi Slovenci očito troše znatno manje u tom segmentu, ali i dalje iznad prosjeka EU.
- Alkoholna pića i duhan (2,7 tisuće kuna) – manji udio od EU prosjeka, vode Česi, rekla bih da je jasno zašto, vrlo blizu su im Luxemburžani.
- Odjeća i obuća (5,5 tisuća kuna)– ne znam da li smo najbolje odjeveni u EU, ali sigurno izdvajamo najviše od svih ostalih. Korak drže jedino Estonci.
- Stanovanje i režije (13,2 tisuća) – Pomalo neusporedivo jer iznos za Hrvatsku ne uključuje imputiranu najamninu (iznos koji bi se potencijalno plaćao kada u vlasništvu ne bi imali oko 90% nekretnina – vidi Vlasništvo nad nekretninama u Europi). Bugari posjeduju 82%, Mađari 86%, Česi 78%, Slovenci 75%) i kod njih je ta korekcija napravljena. No kako nemam podatke za 2016, ovdje nije uključen. Česi u tom segmentu troše najviše, ali u razini EU prosjeka. Najveće troškove imaju Danci (29.1%), a najniže Litvanci (15.6%)
- Zdravstvo (2,3 tisuće) – značajno niža izdvajanja u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje. Bugari plaćaju gotovo dvostruko i to najviše u EU. Najmanja izdvajanja imali su građani UK.
- Prijevoz (10,6 tisuća) – U razini smo prosjeka EU, Slovencima ono čini najveći udio u ukupnim troškovima i tu su prvi i u EU. Najmanje troše Slovaci (7.5%). Ono što je interesantno, da ne samo da Hrvatska domaćinstva posjeduju automobil u 65% slučajeva , čak 13% domaćinstava ih posjeduje dva (?)
- Komunikacije (4,5 tisuća) – najviši troškovi (rekla bih i cijene telekomunikacijskih usluga u regiji). Drastično iznad EU prosjeka i najviše u EU.
- Obrazovanje (0,8 tisuća) – ovdje sam obrnula boje, jer ovo smatram ulaganjem, a ne potrošnjom. Iznenadilo me kako zapravo Mađari najviše ovdje ulažu, a Česi najmanje. Mi smo negdje u razini EU prosjeka. Poražavajuće i za nas i za EU. Irci ulažu najviše od svih – 2.7%.
- Restorani i hoteli (2,2 tisuće) – vrlo smo skromni u tom segmentu i trošimo najmanje od svih članica (može se povezati s prethodnim mojim postom – Godišnji odmori – jesmo li se odmorili? Mađari troše najviše, a Maltežani najviše u EU. Najmanje troše Poljaci (3.2%)
Dakle, uz ogradu da podatke ne gledamo za isto vremensko razdoblje, činjenicu da troškovi stanovanja i režija nisu ažurirani za efekt imputirane najamnine, da su osnovice u apsolutnim iznosima vrlo različite, ne znamo koliko drugi uspijevaju uštedjeti (i zaraditi) i bla bla bla… ova analiza nam može poslužiti isključivo kao indikator područja u kojima bismo mogli potražiti uštede.
Na primjer, meni su očiti hrana (jel’ mi to bacamo ili što?), alkohol i duhan (ne komentiram uopće), odjeća i obuća. Vrlo izgledno je i prijevoz kategorija u kojoj bi mogli pronaći ‘prostora’, pogotovo ako smo među onima s dva auta.
Cilj bi trebao biti, bez obzira na skromna primanja, gledati uštedjeti bar 5% godišnjeg iznosa (otprilike 4 tisuće kuna godišnje ili 333 kune mjesečno – za domaćinstva koja zarađuju iznos iz gornjeg primjera). Gledajući ove brojke, ne bi smjelo biti nemoguće. U jednom od objava pozabavit ću se i time.
Kako stoji vaše kućanstvo s troškovima u usporedbi s hrvatskim prosjekom? Trošite li u pojedinim kategorijama više ili manje (pogledajte detaljnu tablicu u Anketi)? Za, napomenu, prosječno domaćinstvo čini 2,8 članova. Stavite svoj dom u taj kontekst.
Probajte to malo analizirati sami, a onda možemo usporediti svoje %-tke 🙂
I vidjeti što napraviti s ušteđenim iznosom.
