Nakon što sam u prošlom tekstu analizirala prinose drugog stupa mirovinske štednje (vidi ovdje), u ovom tekstu pronađi više o tome kako su poslovali fondovi koji upravljaju našom dobrovoljnom mirovinskom štednjom, odnosno, tzv. treći stup.
Svi oni koji još nisu započeli sa štednjom u trećem stupu svakako preporučam krenuti posebice ako to mogu napraviti putem uplata poslodavaca. Ako je vaša štednja isključivo vezana uz depozite u bankama ili nekretninama, ovaj dodatni način štednje neće osiromašiti vaš kućni budžet, a može vam ‘popraviti’ mirovinu jednog dana u kada vam najviše bude trebalo.
Evo kakvim su prinosima ovi fondovi završili 2025. godinu:

Kao i protekle dvije, 2025. godina ponovo sva u zelenom. Ove je godine najbolje poslovao fond Erste Expert (+11,1%), fond sa značajnim udjelom dionica u svom portfelju. Za razliku od pretežito dioničkih, tri obveznička fonda (AZ benefit, Erste Protect, CO osiguranje 1000C) imala su vrlo skromne prinose.
Kao i u svim drugim analizama, pravu sliku možemo dobiti tek kad pogledamo dulja (i usporediva) razdoblja od jedne godine. Pogledaj kako su poslovali fondovi zadnjih 10 godina (zadnja dva fonda Croatia Osiguranja isključujem iz analize budući su osnovani značajno kasnije od ostalih, odnosno, tek krajem 2017. godine):

Kao što je vidljivo iz gornje tablice, najbolji rezultat zadnjih 10 godina poslovanja imao je Erste Expert s prosječnim (nominalnim) godišnjim prinosom +6.3%, a najlošiji fond bio je AZ Benefit s +2,2%. Također možemo primijetiti kako je 2022. godina bila rijetka godina u povijesti u kojoj su svi fondovi bili u crvenom. Čak se i kobne 2008. godine uslijed Globalne financijske krize nije dogodio ovaj slučaj.

Ako promatramo zadnjih 8 godina, pobjedu je ovaj put izvojevao fond CO 1000A s prosječnim godišnjim prinosom od +6,1%. Najgori fond je AZ Benefit s 1,4% godišnje. To je ujedno i razlog zašto sam odlučila ne podizati mirovinu iz fonda nego prebaciti se u MOD (vidi moj tekst o tome ovdje).
Kao što sam navela već ranije u tekstu, treći stup dobar je način štednje za mirovinu manje raspoloživih iznosa za ulaganje, naročito kada se uzmu u obzir državna poticajna sredstva te porezni benefiti uplata preko poslodavaca. Neovisno o tome, donosili su i bolje prinose od štednje u bankama. Nekome tko nije vičan drugim načinima ulaganja, ovo je dobar početak. Ako te zanima koji fond odabrati, pročitaj više u mom tekstu ovdje.