U posljednjih godinu dana dva su jaka motiva zbog kojih mi se čini kako teme investiranja dobivaju sve više poklonika. To su dvije snažne sile – strah i pohlepa.
Pohlepa se očituje kroz FOMO, odnosno, strah od propuštanja. Mediji su puni priča o ljudima koji su s vrlo malo novca zgrnuli milijune. Neki od takvih su možda i vaši prijatelji (iako vjerujem da se ovdje više radi o par tisuća, ako i toliko). Pa kad mogu oni, zašto ne i vi? S određene strane takav je trend dobar jer nas teme investiranja trebaju, bolje rečeno moraju, interesirati. Radi se o, kako ju često zovem, kritičnoj životnoj vještini i oni koji na vrijeme to shvate, mirnije će dočekati starost.
Strah je drugi snažan motivator, sve izraženiji u posljednjih nekoliko mjeseci. Inflacija na koju smo, može se slobodno reći, gotovo zaboravili, danas postaje važan pokretač svih onih koji su keš držali u bankama ili madracima. Stope inflacije najviše su u posljednjih 30 godina, pa iako se neki olako razbacuju riječima ‘hiperinflacija’ (Jack Dorsey – CEO Twittera), teško možemo govoriti o takvim scenarijima, bar iz današnje perspektive. Inflacija je normalan faktor u investiranju, danas kao i godinama prije. Niske stope inflacije također ‘grickaju’ kupovnu vrijednost novca i na dugi rok rade veliku štetu. Naravno, kada se radi o većim stopama se svima ‘popale’ alarmi. Tako svjedočimo sve većim ulaganjima u kripto (‘novo zlato’) ili nekretnine (tradicionalnu investicijsku klasu u nas). Pri tome se svako vodi nekom svojom vizijom budućnosti i onoga što osobno vidimo kao najbolju zaštitu. Ne pomaže previše čitati novinske članke u kojima nas uvjeravaju kako je baš ono što dotični/na radi najbolje. A osobito treba biti oprezan s onima koji navedene proizvode prodaju.
Prije no što krenemo u analizu što bi bile najbolje klase imovine za investirati u doba inflacije, valja par riječi ‘potrošiti’ i na to koliko su strahovi od nje realni. Stope inflacije u godinama prije pandemije kretale su se od 1-2% godišnje. Danas su na razinama od 4-6% uz prilično nagli skok zbog kojeg je i došlo do ovakvog nemira. Oni najpesimističniji najavljuju i scenarije kronično visoke inflacije iz 70-tih i 80-godina prošlog stoljeća. U tih zadnjih 40-50 godina inflacija je postepeno padala dijelom zbog sve boljeg upravljanja centralnih banaka, ali i strukturnih promjena. Jedna od njih je globalizacija koja je značajno smanjila proizvodne troškove, a time i utjecala na porast plaća jer su radnici jednostavno izgubili pregovaračku moć. S covidom-19 centralne banke su ‘upucale’ gomilu para u financijski sustav kako bi pomogle svima onima koji su zbog pandemije ostali bez posla. Time se održala potražnja, ali je ponuda počela biti problem. Pandemija je utjecala na sposobnost velikog broja kompanija u svijetu proizvesti sve ono što tržišta trebaju, naročito nakon ‘otvaranja’. Pored toga, suše i toplinski valovi utjecali su na prinose, a povrh svega došlo je i do problema u globalnoj opskrbi te rastu cijena energije.
Pored ovih, realnih razloga inflacije, velik utjecaj na nju imaju i očekivanja. Tako firme ‘ugrađuju’ takva očekivanja u cijene svojih proizvoda, a radnici traže veće plaće (naročito u sektorima visoke potražnje) čime se ‘cementira’ inflacija. Vjerojatno je kako će ovi pritisci vremenom popuštati, naročito kada završi zima i borba s energijom, no to, naravno, nitko ne može garantirati. Međutim, centralne banke uvijek mogu podići kamatne stope i tako dodatno ‘ohladiti’ tržišta, što će se izgledno, bar po nekim najavama i dogoditi tijekom sljedeće godine.
U takvim je okolnostima pitanje, kako se od inflacije uopće zaštiti? Na Facebook grupi postavila sam pitanje koje ću i ovdje ponoviti (zanima me da li ćemo imati različite rezultate).
Naravno kako je 100 tisuća moguće (i poželjno) raspodijeliti u razne vrste imovine čime gore navedena anketa nije najbolji reprezent. Međutim, dobar je indikator načina razmišljanja i može nam pomoći razumjeti vlastiti pogled na rizik.
Za potrebe ovoga posta, pogledala sam što financijski portali i njihovi gosti preporučuju te ovdje pokušala sumirati za sve nas. Naravno, i ovdje treba biti oprezan, pa ako vam savjet daje stručnjak za zlato, nemojte očekivati kako će vam preporučiti dionice i obratno 🙂
Iz svega pročitanog, može se naslutiti kako oko nekih vrsta imovine postoji konsenzus. Krenimo redom.
Prosječan povrat dionica na američkom tržištu u zadnjih 100-tinjak godina iznosi oko 11%. Ako od toga iznosa umanjimo inflaciju, on bi iznosi oko 7,5%. U doba inflacije dobar potez bio bio veći fokus staviti na dionice financijskog sektora ili potrošačkih dobara (hrana, pića, kućne potrepštine) budući takve kompanije (value stocks) imaju mogućnost jednostavnijeg podizanja cijena u odnosu na druge sektore. Također se, obično, radi o stabilnijim kompanijama čije vrijednosti previše ne osciliraju.
Dobra zaštita od inflacije su TIPS – obveznice zaštićene od inflacije. One se od ostalih obveznica razlikuju u tome što svojom vrijednošću prate inflaciju. Nekretnine obično također dobro prolaze budući u doba inflacije dobivaju na vrijednosti (apreciraju), a vlasnici su često u mogućnosti dio porasta troškova prebaciti na najmoprimatelje kroz rast najamnina. Zlato i kriptovalute također se smatraju dobrom zaštitom od erozije vrijednosti novca, ali stručnjaci savjetuju ne držati ih više od 5% u svom portfelju zbog svoje špekulativne naravi i visoke volatilnosti.
S druge stane, klonite se investiranja u srednjeročne i dugoročne obveznice, budući one gube vrijednost rastom kamata. Jednako tako ne preporučuju ulaganje u brzorastuće kompanije, odnosno njihove dionice (growth stocks) jer se njihove cijene temelje na očekivanjima visokog rasta u budućnosti. S inflacijom na vratima, takve prognoze rasta su manje pouzdane.
Suprotno primjeru iz ankete, vjerojatno je najbolji savjet držati diverzificirani portfelj imovine ‘otporne’ na inflaciju, međusobno nisko korelirane. Toga se uostalom i sama manje-više nastojim držati. Međutim, meni osobno najbolji savjet o tome kako se zaštititi od inflacije dao je (tko drugi) Warren Buffett:
Najbolja zaštita od inflacije je biti najbolji u onome što radite jer ćete tako očuvati tržišnu vrijednost bez obzira na kretanje valute u kojoj ste plaćeni. Drugi najbolji način je investirati u dobre kompanije, one čiji su proizvodi ili usluge traženi čak i kada dižu cijene.
W. Buffett
Ne zaboravimo također i savjet kako se u kupnju pojedinačnih dionica ne upuštamo ako za to nemamo potrebna znanja, dobra alternativa su indeksni fondovi.
Napomena: u trenutku pisanja ovog posta u anketi na Facebooku odgovorilo oko 240 osoba. Oko 50% glasalo je za dionice, 33% za nekretnine, a oko 12% za kripto.
