Jedan od najboljih načina diverzifikacije rizika odnosi se na kreiranje višestrukih izvora prihoda. Više izvora znači više sigurnosti.
Naravno, lakše je reći nego učiniti. Nije potrebno detaljno objašnjavati kako nas samo jedna vrsta prihoda stavlja u krajnje nepovoljan pregovarački položaj.
Koliko bi ih onda trebamo imati? Navodno, milijunaši ovoga svijeta imaju čak 7 različitih izvora. Pitanje je što dolazi prvo, to jest, da li sedam vrsta prihoda vode ka imetku ili već jednom kad ga imate kreirate višestruke izvore kako bi se osigurali od loših situacija? Bez obzira koliko izvora prihoda ste na kraju sposobni kreirati, već i dva različita vam mogu dati toliko željen miran san.
U nedavnoj anketi koju sam objavila na Linkedinu, oko 47% ispitanih se oslanja na samo jednu vrstu prihoda dok sljedećih 45% ima dva do tri izvora prihoda.
Slična anketa na Facebooku dala je gotovo istovjetne rezultate, oko 45% osoba s jednim te isto toliko s dva do tri različita izvora. Bit će zanimljivo vidjeti i rezultate i na blogu, stoga glasajte.
Koliko izvora prihoda trenutno imate?
Koja je razlika između aktivnih i pasivnih prihoda?
Prihodi mogu biti aktivni ili pasivni.
Jednostavna definicija aktivnih prihoda odnosila bi se na onu vrstu primanja koja su vezana uz isporučenu uslugu ili proizvod, a u direktnoj je vezi s uloženim vremenom. Najjednostavniji primjer takve vrste primanja su plaće ili provizije.
Pasivni prihodi, s druge strane, su oni kod kojih se jednokratno uložen novac, vrijeme ili trud u prošlosti vraća kroz kontinuirane primitke u budućnosti. Neki od primjera su prihodi od najma, dividende i/ili kamate.
Kakve vrste prihoda možemo imati?
1. Plaća
Najjednostavniji i najpoznatiji izvor aktivnih prihoda. Nije ga potrebno dodatno objašnjavati jer manje-više većina nas je kompenzirana za svoj rad na ovaj način. Loša strana oslanjanja na samo ovaj tip prihoda je to što prestankom zaposlenja gubimo i zaradu. Posebno je to bilo očito u zadnjih godinu dana gdje su cijele industrije doživjele duge periode nezaposlenosti od čega velik broj i danas osjeća posljedice u svojim kućnim budžetima.
2. Profit
Ovaj tip aktivnih prihoda ostvarujemo prodajom proizvoda ili usluga, a profit je iznos koji nam ostaje nakon što podmirimo sve uz to vezane troškove te platimo porez državi. Ove se aktivnosti mogu obavljati samostalno ili u okviru pravne osobe (firme) koja opet može imati nekoliko različitih izvora (aktivnih ili pasivnih) prihoda.
3. Prihodi od kamata
Klasičan oblik pasivnih prihoda. Štednja u banci bila bi dobar primjer kada kamate ne bi bile ovakve kakve jesu (blizu nuli, a čak i negativne).
Dobar primjer prihoda od kamata bile bi obveznice (ili obveznički ETF-ovi) gdje kupnjom ovakvih vrijednosnih papira stječemo pravo na isplatu kamate u redovnim vremenskim intervalima. Obzirom kako su kamate po obveznicama neoporezive, ovakve primitke vidim zgodnom nadopunom mirovine jednoga dana kada nam za to dođe vrijeme.
4. Dividende
Isto kao i u prethodnom primjeru, dividende mogu biti odličan izvor pasivnih prihoda. Postoje kompanije (dividend aristocrats) koje godinama u kontinuitetu isplaćuju dividende svojim dioničarima (čak ih iz godine u godinu povećavaju) čime također mogu biti odlična nadopuna mirovinskoj štednji.
5. Najamnina
Preferirani oblik pasivnog prihoda u nas. Komad nekretnine koji svakoga mjeseca vraća rentu često se, bar u ovim krajevima, smatra najpouzdanijim oblikom štednje za mirovinu. O tome kako se u nekretnine može ulagati i na drugačiji (i lakši) način, pisala sam ovdje.
6. Kapitalna dobit
Kapitalna dobit je pozitivna razlike nastala prodajom imovine (nekretnina ili vrijednosnih papira) iznad njene nabavne cijene. Nije idealan, ali ipak dobar osigurač u slučaju kada drugi izvori ‘zaškripe’.
7. Tantijemi
Ako ste dovoljno talentirani pa napisali pjesmu ili knjigu od koje svaki put kada ju čujete na radiju ili ju netko kupi na internetu dobijete proviziju, vlasnik ste ove vrste pasivnih prihoda. Još bolje ako ste ta prava naslijedili 😉
Zaključno
I za kraj, nije važno koliko ćete izvora prihoda imati, važno je procijeniti rizik kojim se izlažete imajući ograničen ili nestabilan broj. Obzirom kako se ovaj blog bavi financijskom neovisnošću i slobodom, preporučila bih imati većinu gore navedenih pa makar i u simboličnom obliku.
Želim znati kolika će mi biti mirovina
Prijavi se na donji link te zatraži Analizu i procjenu mirovine (temeljem štednje u prvom, drugom i trećem mirovinskom stupu) te izračun potrebne stope štednje i prinosa za ostvarenje mirovine koju želiš jednoga dana uživati
