Znate li što su tržišni indeksi?

U gotovo svim dosadašnjim postovima o investiranju spominjem tržišne indekse. Što su oni, kako se formiraju i zašto su važni tema je ovoga posta. 

Tržišni indeks je indikator koji se temelji na odabranom portfelju dionica. Indeksi mogu pratiti velik dio tržišta ili neki određeni tržišni sektor. 

Sigurna sam  kako ste čuli za S&P 500, CROBEX,  FTSE 100, Dow Jones Industrial Average (DJIA), NASDAQ Composite, DAX, CAC i slično. Oni su vrlo važan indikator povjerenja ulagača i zdravlja ekonomije.

Ukratko, ukoliko na tržištu postoji povjerenje ulagača (mirovinskih fondova, osiguravajućih društava, investicijskih fondova i privatnih ulagača), oni će kupovati dionice i njihova ukupna vrijednost će rasti. No, na tržište, osim povjerenja, utječu i brojni drugi faktori kao što su kamatne stope, politički događaji te poslovna predviđanja. Zato je vrlo teško ocijeniti kako će se tržište kretati.

Indeksi vrlo često služe kao ‘benchmark’ investitorima koji žele provjeriti uspješnost svog portfelja. 

Indeksi se formiraju izborom određene grupe kompanija čijim se dionicama trguje na burzi.  Tako na primjer S&P 500 predstavlja 500 najvećih kompanija listanih na američkim burzama dok je DIJA temeljen na 30 najvećih kompanija, CROBEX10 čini 10 hrvatskih kompanija itd.

U daljnjem tekstu obradit ću neke od najznačajnih tržišnih indeksa.

S&P 500 indeks (GSPC)

S&P 500 index predstavlja 500 najvećih kompanija listanih na američkoj burzi (NYSE i NASDAQ). Udio svake kompanije u indeksu ovisi o njenoj tržišnoj kapitalizaciji (broj izdanih dionica * tržišna cijena dionica). Ovom logikom velike kompanije s visokom tržišnom kapitalizacijom imaju značajan udio u indeksu.

U periodu svoga uvođenja 1923. godine, zvao se ‘kompozitni indeks’. U početku je pratio 90 dionica. 1957. godine je povećan na 500 dionica kakvog ga znamo danas. Izbor dionica u sastavu indeksa donosi Odbor i on se temelji, između ostaloga,  na kriterijima kao što su likvidnost, veličina kompanije i industrije.

S&P 500 jedan je od najpoznatijih američkih indeksa jer sadrži najveće kompanije u USA i smatra se boljim benchmarkom od DJIA samom činjenicom kako uzima više kompanija u obzir (500 u odnosu na 30).  Često se koristi kao benchmark za ETF-ove i investicijske fondove.

Top 10 komponenti indeksa trenutno su:

The Dow Jones Industrial Average (DJIA)

Dow Jones Industrial Average (DJIA) je indeks koji prati 30 velikih industrijskih kompanija čijim dionicama se trguje na NYSE i NASDAQ-u. Ime je dobio po Chalesu Dow-u i Edwardu Jonesu, koji su ga kreirali davne 1896. Godine. Pojam industrijski evoluirao je s vremenom. Prije je uključivao industrije poput proizvođača čelika, automobila i sličnih industrija, no danas uključuje i firme kao što su Apple, McDonald’s i slične.

Radi se o jednom od najstarijih i najpraćenijih indeksa na svijetu. On predstavlja kolekciju dionica takozvanih blue-chip kompanija (najboljih i najpouzdanijih kompanija sa stabilnim zaradama. Udio svake kompanije u indeksu temelji se na tržišnoj cijeni dionica. 

Top 10 pozicija u indeksu:

NASDAQ Composite (IXIC)

NASDAQ Composite je tržišni indeks dionica (temeljen na tržišnoj kapitalizaciji) listanih na NASDAQ-u. Ovaj je indeks u velikoj mjeri sastavljen od dionica tehnoloških kompanija (čine gotovo 50%  indeksa) i sadrži oko 3,300 dionica među kojima ima i onih ne-američkih. 

CROBEX i CROBEX10

CROBEX je službeni indeks Zagrebačke burze. Uključuje dionice 15-25 kompanija, a vrijednost mu se računa koristeći zadnje postignute tržišne cijene. Udio svake pojedinačne dionice limitiran je na 10%.

CROBEX10 je indeks koji uključuje 10 dionica s najvećom ‘free float’ tržišnom kapitalizacijom i prometom (Top 3: HT, Adris i Valamar). Udio pojedine dionice limitiran je na 20%.

DAX i CAC 40

DAX je blue chip tržišni indeks 30 najvećih njemačkih kompanija (na primjer nama poznatih: SAP, Allianz, Siemens, Deutsche Telekom i drugi) kojima se trguje na Frankfurtskoj burzi. Ekvivalent je američkom DIJA te također se, zbog svoje ograničenosti na samo 30 dionica ne smatra dovoljno dobrim pokazateljem zdravlja njemačke ekonomije. 

CAC4 40 predstavlja 40 najznačajnijih dionica listanih na pariškoj burzi (Euronext Paris). 

MSCI World Indeks

MSCI World indeks je globalni dionički indeks koji se sastoji od dionica velikih i srednje velikih kompanija 23 razvijene zemlje svijeta. On pokriva otprilike 85% tržišne kapitalizacije svake od zemalja u pitanju (ne uključuje tzv. emerging markets).

Kako se računaju indeksi?

Razni tržišni indeksi računaju se na različite načine. Tri su uobičajena:

• Market cap – primjer je S&P 500 gdje je udio dionica određene kompanije temeljen na njenoj tržišnoj kapitalizaciji. Time velike kompanije značajno utječu na vrijednost indeksa (trenutno top 10 čini preko 20%)
• Price weighted – DIJA je primjer takvog indeksa. Udio svake dionice ovisi o njenoj tržišnoj cijeni. 
• Equal weight – sve dionice su jednakog udjela bez obzira na tržišnu kapitalizaciju ili cijenu. 

Kako ulagati u ‘indeks’?

Kada se govori o ulaganjima u indekse, pričamo zapravo o ulaganjima u investicijske fondove i ETF-ove koji prate određeni indeks. Indeksni fondovi nose niže naknade od drugih investicijskih fondova jer je način ulaganja ‘pasivan’, odnosno, fond menadžeri jednostavno slijede indeks za razliku od ‘aktivnog’ upravljanja gdje fond menadžer nastoji ostvariti bolji prinos od tržišta.

Nedostatak ulaganja u indeksne fondove (poput onih koje prate S&P 500) je činjenica kako padom tržišne vrijednosti veće kompanije u indeksu (zbog njene tržišne kapitalizacije), i sama vrijednost indeksa značajno pada.

U prethodnom sam postu na temu investiranja (vidi ovdje) pisala o tome što su ETF-ovi. Koji su to, nama dostupni i porezno optimalni, napisat ću u nekoj od sljedećih objava na tu temu.

Koliko bi zaradili?

Recimo kako ste, prije 10 godina uložili u neke od gore navedenih indeksa vaša bi zarada izgledala (naravno, prinosi bi bili umanjeni za visinu upravljačkih naknade fond(ov)a, zato je pitanje naknada iznimno važno), ovako (ilustracija):

Kad pogledate gornju tablicu, primijetit ćete uzlet koji se dogodio zadnjih 10 godina na svjetskim tržištima. Investiranjem u fond koji je pratio NASDAQ vaš ulog bi se gotovo učetverostručio. Nešto konzervativnije ulaganje u S&P 500 donio bi 2,8x veći iznos. S druge strane, u Hrvatskoj još uvijek nismo dočekali oporavak burze iz 2009. godine. Ne čudi, stoga, nepovjerenje domaćih ulagača.