Vodič: Rad preko student servisa

Pretprošlog ljeta moja nećakinja dobila ponudu za posao za rad u jednoj našoj turističkoj tvrtki. Posao je lijep i nadam se naporan ;), a prije no što smo ju poslali na ‘gažu’ proučavale smo skupa što to znači za nju i njene roditelje u poreznom i svakom drugom smislu. Ovaj post trebao bi pomoći studentima (a i njihovim roditeljima) razumjeti propise koji uređuju ovakav tip rada. Većina dolje napisanog odnosi se i na učenike pa neka pročitaju i takvi roditelji i takvi ako ih zanima.

Sadržaj

Definicija studenta prema Zakonu

Rad studenata reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova u kojem se uređuju prava i obveze studenata (izvođača radova), posrednika (npr. student servisa) i naručitelja posla.

Student je osoba koja:

  • pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani
    preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u RH
  • građanin je RH
  • građanin je EU-a s prebivalištem u RH
  • studira na visokom učilištu izvan RH ili je student na
    razmjeni za vrijeme studiranja u RH

Uz to, ta osoba:

  • nema zasnovan radni odnos i/ili
  • ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili
  • ne obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva.

 

Zakon ne pravi razliku u pravima i obvezama između redovitih i izvanrednih studenata nemaju zasnovan radni odnos ili obavljaju djelatnost obrta i dr.

Osim redovitih i izvanrednih studenata, Zakon definira i takozvanu drugu osobu, a to je osoba koja je:

  • u postupku upisa na
    studij ili
  • koja je završila studij na visokom učilištu u
    RH,
    a nema zasnovan radni odnos ili
  • građanin EU-a s prebivalištem u RH koji
    je završio studij na visokom učilištu izvan
    RH, a
    nema zasnovan radni odnos.

Prava temeljena Zakonom druga osoba može ostvarivati najdulje 3 mjeseca od završetka školske godine u kojoj je završila srednjoškolsko obrazovanje, tj. najdulje do kraja
akademske godine
u kojoj je završila studij ili do isteka razdoblja od 3 mjeseca od završetka studija.

Naručitelj posla i posrednik

Naručitelj posla može biti

  • fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili
  • pravna osoba koja je sa studentom sklopila ugovor

Posrednik u ovom odnosu je studentski centar ili visoko učilište koje ima rješenje o odobrenju djelatnosti posredovanja.

Zarada do 9.556,20 eura (72.000 kuna) je neoporeziva

Porez na dohodak se ne plaća na primitke studenata do svote od 3.185,40 eura,  uvećano za svotu godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka 6.379,69 eura (530,90 eur x 12), odnosno, ukupno 9.556,20 eura.

Ukoliko je ukupan godišnji primitak (umanjen za naknadu za posredovanje) veći od navedenog iznosa, razlika se smatra drugim dohotkom i na nju se plaća porez (o tome više kasnije u  tekstu).

Napomena: poduzetnici sa studentima mogu sklapati ugovor o djelu odnosno autorskom honoraru bez posrednika, a tada se isplaćeni primitci oporezuju na način propisan za drugi dohodak od prve obavljene isplate.

Potrebno je sklopiti Ugovor o djelu

Prije početka obavljanja studentskoga posla sklapa se ugovor između studenta, posrednika i naručitelja posla.

Ugovorom se student obvezuje obavljati određeni posao, a naručitelj posla obvezuje se platiti naknadu studentu, posredniku te doprinose. Posrednik se obvezuje obaviti djelatnost posredovanja i isplatiti doznačena sredstva naknade na račun studenta.

Zakon ne propisuje razdoblje u kojemu se moraju obaviti poslovi putem navedenog ugovora o djelu niti ograničava koliko studenskih ugovora student može sklopiti tijekom akademske godine.

Također, propisi ne uređuju niti vrstu poslova koje studenti mogu obavljati putem posrednika. 

Naručitelj je obvezan popuniti obrazac ugovora te ga ovjeriti najkasnije u roku od 15 dana nakon obavljena posla ili nakon što mu student po obavljenu poslu dostavi ugovor. Ugovor o djelu treba popuniti tako da se evidentira neto-naknada redovitog studenta obračunata na osnovi dana i sati koliko je student radio te cijeni sata.

 

Minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova  po satu računa se tako da se iznos minimalne bruto plaće u RH podijeli sa 160. Za 2021. godinu to iznosi 26,56 kn neto.

Student također ima pravo na:
  • uvećanje naknade za 50% za
    • sate rada u dane državnog blagdana
    • rad noću
    • prekovremeni rad
    • rad nedjeljom
  • naknadu putnih troškova
  • naknadu za topli obrok
  • plaćeni odmor od najmanje 30 minuta, i to za onaj dan u kojemu obavlja studentski posao najmanje 6 sati dnevno
  • druge naknade, ako su ugovorene


Ovjereni i ispunjeni ugovor o djelu poslodavac treba dostaviti nadležnom studentskom servisu, a studentski servis dostavlja poslodavcu račun za obavljenu uslugu posredovanja zajedno s naknadom studenta za obavljeni posao.

Iznos provizije te doprinosi na zaradu do 9.556,20 eura

Na zaradu studenta studentski servis obračunava proviziju za posredovanje od 12% te sljedeće naknade i doprinose:

  • posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima u iznosu od 5%
  • posebni doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu u iznosu od 0,5 %
  • naknadu za studentski zbor u iznosu od 0,5% namijenjeno financiranju kulturnih i sportskih aktivnosti

Posrednik je dužan obračunati i platiti doprinose skupa s obračunom primitaka. Nakon toga neto-zaradu uplaćuje na račun studenta. 

Primjer 1: Studentica M angažirana je na poslovima u turističkom kampu tijekom ljeta. Njen je neto sat rada utvrđen u visini minimalne satnice za 2022. godinu što iznosi 26,56 kn sukladno odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ukupno je odradila 100 sati tijekom lipnja 2021. godine.

 1 sat100 sati
Ukupna bruto zarada31,343.134,08
OpisHRKHRK
Minimalna cijena sata26,562.656,00
Provizija posrednika 12%3,19318,72
Doprinos mirovinsko 5%1,33132,80
Doprinos zdravstveno 0,5%0,1313,28
Naknada za studentski zbor 0,5%0,1313,28

Iz gornje je tablice vidljivo kako će poslodavac za sat rada studentice morati uplatiti 31,34 kn po satu ili ukupno 3.134,80 kn za mjesec lipanj.  Studentica će na račun dobiti ukupno 2.656,00 kuna.

Što ako zarada prelazi 63.000 kuna godišnje

Ukoliko zarada prelazi 63.000 kuna, servis će na razliku iznad limita obračunati porez na dohodak od 20% te pripadajući prirez.

Posrednik je obvezan u svojim evidencijama osigurati podatke o primitcima koje isplaćuje studentima te pratiti svotu primitka koji je učenik ili student ostvario prije sljedeće isplate kako bi se osigurala informacija o tome prelaze li zarade prag od 63.000 kn.

Ako je student ostvario primitke po osnovi rada putem dvije ili više studentskih udruga, obvezan je dostaviti isplatitelju prije isplate vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primitcima po toj osnovi kod drugih isplatitelja odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primitcima u poreznom razdoblju po toj osnovi.

Što ako se student u međuvremenu zaposli

Ukoliko se (bivši) student zaposli te ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada, poslodavac obračunava sva davanja te koristi osobni odbitak. Ukoliko je novi zaposlenik ostvarivao naknadu putem posrednika (učeničke ili studenske udruge) te ostvario primitke te u tom razdoblju, moguće je već iskoristio i svoj osobni odbitak od 4.000 kn mjesečno.

Porezna će uprava na kraju poreznog razdoblja obaviti poseban postupak prema kojemu će navedeni porezni obveznik morati podmiriti razliku manje obračunatog poreza na dohodak. Eventualno, porezni obveznik u slučaju zapošljavanja u dogovoru s poslodavcem može ne koristiti osobni odbitak u navedenom periodu.

Što je s osobnim odbitkom roditelja

Roditelji mogu uvećati svoj osnovni osobni odbitak od 4.000 kuna na temelju propisanih faktora za djecu koju uzdržavaju kao roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke.

Djetetom se smatra i dijete nakon završetka redovitog školovanja do prvog zapošljavanja. Prvim se zapošljavanjem smatra rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme. 

Uzdržavanom djecom smatraju se i studenti čiji primci ne prelaze svotu od 15.000 kuna na godišnjoj razini.

U limit od 15.000 kuna ne ulaze:

  • stipendije (neovisno o tome tko ih isplaćuje)
  • nagrade za izvrsnost studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja

Što ako se premaši iznos od 15.000 kuna?

Kada se tijekom godine premaši navedeni iznos, porezni obveznik (roditelj) nema pravo na uvećani osobni odbitak za cijelu godinu. Poslodavac u dogovoru s radnikom može prestati koristiti osobni odbitak za dijete od mjeseca kada je radnik saznao činjenice o premašivanju primitaka u svoti višoj od 15.000 kn. Porezna će uprava svejedno obaviti poseban postupak oporezivanja i sama ispraviti poreznu osnovicu radi neovlašteno korištenoga osobnog odbitka za dio godine ili za cijelo porezno razdoblje (ako porezni obveznik nije reagirao na vrijeme tijekom godine).

Poslodavac nije u obvezi voditi brigu o visini primitaka uzdržavane djece i uzdržavanih članova. O njima brigu treba voditi sam porezni obveznik.

Obavještavanje Porezne o promjeni

Porezni obveznici dužni su svaku promjenu u vezi s uzdržavanim članovima, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka, prijaviti Poreznoj upravi u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, putem svog poslodavca ili izravno putem sustava e-građani ili iznimno putem nadležne ispostave Porezne uprave i dostaviti vjerodostojne isprave.

Ako tijekom poreznog razdoblja dijete premaši svotu primitaka u svoti višoj od 15.000 kn, roditelj (porezni obveznik) nije obvezan odmah izmijeniti podatke o uzdržavanom djetetu u poreznoj kartici (Obrazac PK), nego samo nije u mogućnosti koristiti uvećanje svoga osobnog odbitka za cijelo porezno razdoblje.

Dakle, izmjena podataka u PK-kartici nije potrebna jer je moguće da dijete u sljedećoj poreznoj godini neće zaraditi više od 15.000 kn i da se prema definiciji poreznog propisa još uvijek smatra djetetom.

Podnošenje godišnje prijave

Studenti nisu obvezni, prema Zakonu o porezu na dohodak, podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak ako su ostvarili samo neoporezive primitke ili primitke oporezivane na način propisan za drugi dohodak.

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Scroll to Top