U prvom dijelu (vidi ovdje) lamentirala sam općenito o vrstama fondova te glavnim karakteristikama ulaganja u treći stup. U nastavku idemo u pojedine stavke detaljnije, a u finišu ću pogledati što to sve znači za nas, ‘male’ ulagače. Dat ću svoj osobni primjer, nadam se kako ćete se pridružiti s vašim iskustvima. Prilika je to svima nama dobro razumjeti ovaj tip ulaganja budući su informacije koje dobivamo vrlo konfuzne.
Dan nakon moje objave i Jutarnji list se upitao istu stvar u svom članku –Je li treći, dobrovoljni mirovinski stup, najisplativija štednja u Hrvatskoj? Dobro je da se o tome piše, trebamo se pitati što se događa s našim novcima, odnosno, našom budućnošću. Takvi se naslovi sigurno ne nalaze među najčitanijima, no dođi će trenutak kada će, svakome od nas, postati jako zanimljivi. Nemojte da bude prekasno. Čitajte ovaj ili neki drugi blog, informirajte se. Neznanje nije izgovor.
Podsjećam kako će se primjeri koje dajem referirati na dva najveća fonda – AZ Profit i Reiffeisen DMF koji imaju najbrojnije članstvo (zajedno 60%).
Bitno za razumijevanje cijelog ovog sustava je činjenica kako do svojih para ne možete prije 50-te godine života. To je, u neku ruku i dobro, obzirom kako postoji vjerojatnost kako biste te novce kad-tad zatrebali i moguće lako potrošili.
Napomena: oni koji već dobro razumiju cijeli sustav trećeg stupa neka slobodno preskoče ovaj (i prethodni) uvodni post. Onim drugima, koji tek planiraju ulagati ili su u fazi ostvarenja prava na isplatu mogao bi biti od koristi. Tim više što ćete teško na jednom mjestu naći sve informacije o tome kako ovo sve funkcionira.
Državna poticajna sredstva (DPS)
Država potiče dobrovoljnu mirovinsku štednju te svim članovima 3. stupa uplaćuje poticaj, takozvani DPS. On iznosi 15% godišnje na uplate do maksimalno 5 tisuća kn. Stoga, najviši državni poticaj može iznositi 750 kn. Ukratko, na veći iznos uloga nećete dobiti više DPS-a.
Iznose možete uplaćivati kako kod želite (na primjer, mjesečno po 417 kuna, jednokratno 5 tisuća ili više) unutar kalendarske godine. Možete biti članom nekoliko DMF-ova, no poticaje primate samo u jednom. Valja napomenuti kako država, u svakom trenutku, može odlučiti o smanjenju, ukidanju ili povećanju poticaja pa, shodno tome, možemo (ili ne) prilagođavati svoju investicijsku strategiju.
Naknada za učlanjenje u fond (ulazna naknada)
Po mom mišljenju, vrlo sporan dio cijelog sustava jer se radi o enormnom iznosu. Država razmatra ukidanje ove naknade početkom sljedeće godine kako bi potakla veće sudjelovanje građana u trećem stupu.
Do tada, postoje dvije vrste plaćanja ulaznih naknada, vi birate koju ćete:
- Jednokratna – iznosi (do) 1.250 kuna, a naplaćuje se od prvih uplata u fond i to na način da se sva sredstva prvih uplata iskoriste za naplatu ulazne naknade
- Postotna – se naplaćuje od svake uplate u fond prema sljedećoj skali – vidi ovdje za AZ Profit te ovdje za Raiffeisen.
Dakle, prema gore navedenom zaključujem da, ako bismo htjeli ostvariti maksimalan DPS u prvoj godini ulaganja, morali bismo uplatiti 5 tisuća kuna + 1,250 kn naknade (u slučaju jednokratne). To znači kako je visina naknade ekstremnih 20% početnog ulaganja.
Nedavno sam dobila informaciju kako u osnovicu za DPS ulazi bruto visina uplate (ne umanjuje se za naknadu), no vlastiti mi primjer kaže kako u prvoj godini nisam dobila DPS unatoč uplati 5 tisuća kuna.
Kakvo je vaše iskustvo? Da li vam je ulazna naknada utjecala na iznos DPS-a u prvoj godini ulaganja? Vodite računa da se DPS neredovito uplaćivao pa provjerite za koju godinu, kako i kada ste ga dobivali.
Varijantu višekratnih uplata, u vrijeme kada sam sklapala ugovor za AZ Profit, ne sjećam da su nudili. No, ako pogledate u prospekt AZ Profit-a, pod pretpostavkom mjesečnih uplata od 450 kn (5,400 kn godišnje), ulazna naknada bi iznosila 1,541 kn.
Takvo, višekratno uplaćivanje bi nam omogućilo ranije netiranje naknade s DPS-om, a veći iznos uplaćenog novca bi se kapitalizirao. Nisam ulazila u detaljnije izračune razlike u ove dvije opcije. Ako netko ima takvih ambicija, javite rezultate 🙂
Raiffaisen DMF naplaćuje višekratnu u iznosu od 8% uplaćenog iznosa godišnje (no ne više od 400 kuna) u prve 4 godine članstva (dakle maksimalno 1,600 kuna). Nakon toga, naplaćuje 0.25% ili maksimalno 20 kuna.
No, i dalje, bez obzira na iznos, naknade su suludo visoke i predstavljaju ogromnu barijeru za ulazak.
Izlazna naknada
- AZ Profit: 10%
- Raiffaisen DMF: 10% u prvih 10 godina članstva te 5% nakon isteka od 10 godina)
a) Kada se zaračunava:
- za izlazak iz članstva, odnosno prenošenju sredstava u drugi DMF (osim u slučaju opisanom dolje)
b) Kada se ne zaračunava:
- kada se prenose sredstva s osobnog računa u mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) čiju ću ulogu objasniti nešto kasnije
- kada prenosite sredstva na račun otvoren u drugom DMF-u kojim upravlja isto mirovinsko društvo (na primjer iz AZ Profita u AZ Benefit)
- kod jednokratne isplate ostvarenog iznosa na osobnom računu nižeg od 10 tisuća kuna, a najranije s navršenih 50 godina života i protekom ugovorenog roka iz Ugovora o članstvu u DMF-u
- u slučaju smrti
Naknada depozitaru (banci)
Za poslove skrbništva depozitar ima pravo na naknadu pod uvjetima i najviše do visine propisane Zakonom i propisima HANFA-e. Naknada za poslove skrbništva obračunava se dnevno na osnovi vrijednosti ukupne imovine mirovinskog fonda umanjene za iznos svih obveza s osnove ulaganja, a depozitaru se isplaćuje jednom mjesečno.
Depozitar za RMF je Addiko banka koja naplaćuje 0.022% godišnje, dok je to kod AZ Profita to Zagrebačka banka koja naplaćuje 0,030% godišnje. Iznos naknade uključen je u cijenu udjela (ako pratite na HrPortfolio).
Jedan od poslova depozitara je kontroliranje i potvrđivanje izračuna vrijednosti imovine fonda.
Naknada za upravljanje
Naknada za upravljanje Fondom iznosi 1,8% godišnje (Raiffeisen) odnosno 2,00% (AZ Profit). Iznos naknade također je uključen u cijenu udjela.
Ostale (ne)transparentne naknade
- Imovina fonda može se teretiti za troškove godišnje revizije fonda
- troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine fonda uključujući nužne troškove radi zaštite, odnosno očuvanja imovine fonda
- osim godišnjeg izvještaja, fond vam može naplatiti dodatne tražene obavijesti (ne više od 10 kn po zahtjevu).
Napunili ste 5 banki, slijedi isplata mirovine
Pravo na isplatu mirovine stječemo s navršenih 50 godina života, što znači kako je jedini uvjet za ostvarivanje prava na korištenje mirovine iz 3. stupa dobna granica, a ne ispunjavanje uvjeta za starosnu mirovinu.
Pravo na isplatu prije navršene 50. godine je također moguće, no uz mali detalj – morali biste umrijeti. Ne znam koliko se isplati takav pristup 🙂
Tada, vaši zakonski nasljednici tada imaju pravo na isplatu ušteđenog novca. Sredstva su također nasljedna ako ste preminuli nakon što ste prenijeli sredstva u mirovinsko osiguravajuće društvo (vidi dolje) ili zatražili isplatu iz DMF-a.
Dakle, kada napunite 50 godina, možete odlučiti sljedeće:
- nastaviti sa štednjom u DMF-u ili
- zatražiti isplatu
Ukoliko su ukupna sredstva na vašem računu niža od 50 tisuća kuna, isplatu vam može napraviti i DMF u kojem ste štedjeli u obliku:
- jednokratne isplate ako je iznos manji od 10 tisuća kuna ili
- privremene isplate mirovine s jednokratnom isplatom u visini 30% ukupno ušteđenih sredstava (ili u većem postotku), ali do maksimalnih 10 tisuća kuna. Ostatak iznosa se isplaćuje obročno prema definiranoj dinamici ovisno o visini rate (mjesečno, kvartalno, polugodišnje, godišnje), ali isključivo na 5 godina.
Na iznos jednokratne isplate ne obračunava se naknada.
Za iznose iznad 50 tisuća kuna DMF je dužan novce prebaciti u ‘odabrano’ mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD). Odabrano stoji pod navodnicima jer trenutno postoji samo jedno takvo u vlasništvu slovenskog Triglava (Raiffeisen MOD). Država razmatra otvaranje vlastitog MOD-a s ciljem ostvarena nižih naknada od onih koje danas obračunavaju u RF MOD-u.
Mirovinsko osiguravajuće društvo obvezno je ponuditi sljedeće vrste mirovina:
- doživotnu starosnu mirovinu i
- privremenu starosnu mirovinu
Doživotna starosna mirovina može se ugovoriti kao pojedinačna ili zajednička. Zajedničke mirovine iz dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja mogu se ugovoriti samo ako i bračni drug korisnika mirovine ima navršenih 50 godina.
Iznos naše mirovine ovisit će o:
- vrsti i obliku mirovine koju izaberemo
- visini uplate
- postotku jednokratne isplate
- životnoj dobi
| Doživotne | Privremene |
|---|---|
| Doživotna sa zajamčenim razdobljem | Privremena |
| Zajednička sa zajamčenim razdobljem | Ubrzana privremena |
| Uvećana u zajamčenom razdoblju |
a) Privremena – isplaćuje se tijekom 10 do 20 godina
b) Ubrzana privremena – isplaćuje se tijekom 5 godina pri čemu se u prve dvije godine isplati 80% sadašnje vrijednosti.
c) Doživotna sa zajamčenim razdobljem – omogućuje doživotno primanje mirovine uz izbor zajamčenog razdoblja od 5 do 15 godina.
Zajamčeno razdoblje znači da će se, u slučaju da korisnik mirovine umre prije isteka zajamčenog razdoblja isplate, imenovanom korisniku ugovoreni postotak mirovine obvezno isplatiti do kraja ugovorenog razdoblja.
d) Zajednička sa zajamčenim razdobljem – korisniku mirovine i njegovu bračnom drugu omogućuje doživotno primanje mirovine, uz izbor zajamčenog razdoblja od 5 do 15 godina.
U zajamčenom razdoblju korisniku ili imenovanom korisniku u slučaju smrti korisnika mirovine isplaćuje se 50% viši iznos mirovine.
Naknade i ostale cake kod isplate mirovine
| Razlike | MOD | DMF |
|---|---|---|
| Prinos | Ukalkulirana zajamčena kamata | Ovisi od ostvarenog prinosa ulaganja umanjenog za naknadu za upravljanje i naknadu banci skrbniku. |
| Valuta isplate | EUR - valutna klauzula (plativo u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate) | HRK |
| Iznos mjesečne mirovine | Zajamčen i nepromjenjiv za cijelo trajanje ugovora | Varijabilan ovisno o kretanju obračunske jedinice |
Naknada Društva, računa se kao postotak od primljenog iznosa doznake umanjene za djelomičnu jednokratnu isplatu, ovisi o trajanju ugovora o mirovini i iznosi izraženo kumulativno (detaljnu listu vidi ovdje):
- 5 godina: 5.810%
- 10 godina: 8.100%
- 15 godina: 10.005%
- 20 godina: 11.340%
Porezni moment
- na sve uplate doprinosa u 3. stup koje je poslodavac koristio kao porezno priznati trošak prilikom uplate zaposleniku u isti, zaposlenik je dužan po isplati mirovine platiti 12% poreza i pripadajući prirez
- prilikom isplate mirovine, porez na dohodak iznosi 12% uz pripadajući prirez, za sve porezne obveznike koji su do 01.07.2010. koristili porezne olakšice na osobne uplate dobrovoljne mirovinske štednje.
Ima li, nakon svega, zarade?
Dakle, kada uplatite svoje prve novce, platite ulaznu naknadu, dobijete svoje DPS-e na redovne godišnje uplate, platite naknade za upravljanje, naknade depozitaru, štedite do svoje 50-e (i dalje), ostvarite li što? I koliko?
Nastavit će se 🙂
