Evo novih priča o novcu i oko novca ovoga tjedna. Veći dio vrti se oko Hrvatske, no ne sumnjam kako su priče u regiji vrlo slične. No, nastojat ću to promijeniti ubuduće. Možda naučimo nešto jedni od drugih.
Mirovinska reforma u Hrvatskoj: problem je u povlaštenim mirovinama. Prosječni radni staž umirovljenika u Hrvatskoj je samo 30 godina. Sada imamo 1,234 milijuna umirovljenika s prosječnom mirovinom 2.687 kuna (oko 360 eura). Oni koji su odradili svih 40 godina prosječna mirovina iznosi 3.653 kune ili 490 eura, ali takvih je sada samo 14 posto. No, 175 tisuća korisnika mirovina »prema posebnim propisima« i rashoduju više od 15 posto ukupnog mirovinskog rashoda, odnosno oko 6 milijardi kuna godišnje. Najbrojnija je kategorija mirovina branitelja čija prosječna mirovina iznosi 5.752 kuna ili 767 eura, a pritom im je prosječno odrađeni staž 18 godina. Enough said.
Što svijet može naučiti od Australije? Država blagostanja, zemlji koja već 27 godina ne zna za recesiju. Australija je, prema pisanju Economista, prije 30 godina stjecanje mirovine vezala gotovo isključivo uz ulaganje osiguranika u privatne investicijske fondove, a provela je i, u sličnome smjeru, reforme zdravstvenog osiguranja.
Bitcoin slavi 10 godina postojanja. 31. listopada 2008, u jeku financijske krize, začetnik bitcoina Satoshi Nakamoto objavio rad na temu ‘peer-to-peer’ elektroničkog novčanog sustava. To nije bio prvi virtualni novac, ali je bio začetak blockchain tehnologije. Od svog začetka bitcoin je imao turbulentnu povijest dosegnuvši maksimum svoje vrijednosti krajem prošle godine (oko 20,000 dolara). Danas vrijedi oko 6,500 dolara, no veće je pitanje koju će vrijednost donijeti (ili već donosi) blockchain tehnologija u drugim djelatnostima, kao što je na primjer supply chain.
Ulaganja hrvatskih obveznih mirovinskih fondova i osiguravajućih društava u obveznice značajno su viša od prosjeka eurozone. Dok je prosjek eurozone 24 posto, naši mirovinski fondovi su u obveznice uložili preko 70 posto imovine kojom upravljaju (valja napomenuti kako su dužni držati 50%). Ukratko, naši novci za mirovinu ovise gotovo u potpunosti o snazi hrvatske ekonomije. I ne samo to, zajedno s ulaganjima u dionice, ukupna izloženost hrvatskom tržištu iznosi nevjerojatnih 80-90%. A primjerice, najveći državni mirovinski fond na svijetu – norveški NBIM fond ulaže gotovo 70% u dionice svjetskih kompanija. Tko je ovdje lud?
Rastu cijene nekretnina u Hrvatskoj, poglavito u Zagrebu i okolici. Da li je razlog u subvencijama Ministarstva graditeljstva, povećanoj potražnji dnevnog najma ili ‘gospodarski oporavak, bolja stopa zaposlenosti, rast plaća te sentiment’ tek ostaje za vidjeti. Ako se osvrnem na svoj post o kupnji stana/kuće (vidi ovdje), očito će, oni koji planiraju kupiti nekretninu, morati računati na manje ‘kvadrata’.
Pokret FIRE (‘Financial Independence, Retire Early’) doslovce se svijetom širi poput vatre, posebice među milenijskom generacijom. Čak i BBC piše o njemu u svom članku ‘FIRE – The movement to leave frugally and retire decades early‘. Pripadnici ovog pokreta žive iznimno skromno, štede gotovo 50% svojih primanja, a cilj im je što je moguće ranije umirovljenje (30-te, 40-te). Mirovina za njih znači mogućnost posvetiti se isključivo onome što vole, ne juriti za korporativnim karijerama te ne brinuti kako otplatiti skupe kredite. Vjerujem da ste primijetili kako se tekstovi u mom blogu često naslanjaju na gore navedenu filozofiju.
Od oko 200 milijardi kuna bankovnih depozita,94 posto je u rukama samo oko 20% građana Hrvatske. Ova slika je tim gora znajući kako je štednja u bankama glavni oblik financijske imovine u nas (udjeli bankovnih depozita u ukupnoj financijskoj imovini iznose ogromnih 50%). Na drugom mjestu je mirovinska štednja, najvećim djelom u obveznim mirovinskim fondovima, koja je dosegla oko 100 milijardi kuna, zatim dolaze životna osiguranja, a iza njih svi ostali oblici financijske imovine. Hrvatska ima jedan od najvećih udjela bankovnog sustava, mjereno prema udjelu u BDP-u u Europi (ispred nas su samo Česi).
Porezna uprava otkrila poraznu istinu o prosječnoj plaći. Statistika kaže kako je prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz 2018. iznosila 6.264 kune (oko 835 eura). Međutim, dublja analiza pokazuje kako gotovo 73% zaposlenika prima plaću manju od prosječne, a najviše ih je u kategoriji od 2,500-5,000 kuna (53%). Median (sredina distribucije) iznosi 5,540 kune što je značajno realnija slika hrvatskoga standarda od gore navedenog prosjeka.
Gig-ekonomija eksplodirala je u nekoliko posljednjih godina. Zabluda je kako je to posao mladih, u Americi gotovo trećina tako zaposlenih su ‘baby-boomers’, generacije rođene između 1946. i 1965. godine. Čest je razlog nedovoljno ušteđena mirovina, no velik broj radi ne zato jer im trebaju novci nego žele i dalje biti aktivni, osjećati se ispunjeno. Današnji umirovljenici, radeći razne poslove ‘sa strane’ mijenjaju uvriježeno shvaćanje mirovine piše BBC.
