Kakav bi ovo bio moj blog kada ne bi kao vijest dana stavila članak o sebi 🙂
Nedjeljni Jutarnji list piše o nekim mojim razmišljanjima. Nadam se kako će vam se svidjeti u kom smjeru to ide. Vidi ovdje – Sandra Ferenčak vodi besplatne treninge na otvorenom i uči ljude kako upravljati budžetom.
Od ove žene i njene knjige je manje-više sve počelo. Pokret FIRE (Financial Independence, Retire Early) u Americi, o kojem sam već pisala u jednoj od priča o novcu, sve više uzima maha. Temelji se na skromnosti i štedljivosti, a cilj mu je rano umirovljenje. Prema autorici (piše Business Insider), ono ne bi trebalo biti samo sebi svrhom, već je bitno posvetiti ga nekom ‘većem dobru’. Altruizam pomaže osobnom zdravlju i razvoju. Nadam se kako će se njen glas čuti, jer to su i moja razmišljanja.
Ako nastave raditi kao do sad, do 2030. godine propast će ili postati beznačajno 80 posto banaka. Predviđanja su to analitičara Davida Furlongera, potpredsjednika istraživačke i konzultantske tvrtke Gartner. Među 20 posto financijskih institucija i tvrtki koje prežive, smatraju analitičari iz Gartnera, jedna grupa će se pretvoriti u fintech tvrtke. Upravo sam danas za ručkom govorila o istom. Današnje banke zapele su u nekom svom svijetu i velik dio njih će jednostavno nestati.
Posuditi ili ne novac obitelji ili prijateljima? Prema autoru članka, definitivno ne. Ono gdje ljudi najviše griješe je to što posudbu ne tretiraju kao donaciju. I zbog toga traže nešto zauzvrat, a tu počinje zamjeranje. Dobra tema za neki od budućih postova. Posuđujete li vi novce obitelji ili prijateljima? Kakva su vam iskustva?
Kojih 20 poslova vas mogu obogatiti? Bar u Americi. Na listi je najviše medicinara, ali ne zaostaju puno piloti, izvršni direktori ili IT-evci. Možda nekome pomogne u odabiru budućeg zanimanja. S druge strane, evo i 20 poslova u izumiranju.
‘Toliko hvaljena i željena „fleksibilnost i mobilnost“ radnika ima svoju cijenu, koja je previsoka. Koliko god poslodavcima spremnost radnika da se seljakaju u potrazi za poslom, na određeno vrijeme, sa kraja na kraj države i njihova spremnost da skaču sa jednog posla na drugi, bez obzira na svoje kvalifikacije, djeluje kao spasonosno rješenje za njihove poslovne planove, ovakva praksa i bukvalno uništava živote i budućnost, posebno mladih’. Koliko nam je stvarno poželjna ekonomija zasnovana na ‘povremenom zapošljavanju’?
Od 1.12 neoporezivi dio za božićnice, regres i ostale nagrade radnicima povećat će se s 2500 kuna na 7500 kuna, najavio je na sjednici Vlade Zdravko Marić, ministar financija, predstavljajući državni porezne izmjene za 2019. Dobra vijest za radnike u Hrvatskoj, a i poslodavce u ovo predbožićno doba.
Očekivani radni vijek najduži je na Islandu, najniži u Turskoj, a u zemljama regije ispod prosjeka EU-a. Prosjek za zemlje EU je 35,9 godina, što je tri godine više nego u prognozi iz 2000. godine. U zemljama regije obuhvaćenim istraživanjem, očekivani radni vijek je nešto kraći od prosjeka članica EU. Makedonci će raditi u prosjeku 31,2 godine, Crnogorci 31,4 godine, a Hrvati 32,5 godina. Inače, u Hrvatskoj prosječni mirovinski staž korisnika mirovina u 2018. iznosi 31 godinu.
