Još jedan odličan intervju na omiljenom podcastu o investiranju – Animal Spirits koji je ugostio George Milling-Stanleyja, glavnog stratega za zlato u SSGA (State Street Global Advisors). Interesantna tema i gost čija razmišljanja vrijedi čuti i o njima razmisliti. Ako vas zanima investiranje u zlato (a koga ne) možda će vam biti korisno pročitati ovaj post, u kojem navodim glavne hajlajte tog razgovora.
Što je, zapravo, zlato?
Kako je (i da li) moguće da zlato istovremeno predstavlja: (a) novac, (b) zaštitu od inflacije, (c) pohranu vrijednosti i (c) zaštitu od geopolitičkog rizika? Što je činjenica, a što fikcija prvo je pitanje s kojim je započela emisija. Naravno, gost nema dileme kako je zlato sve navedeno uz napomenu kako se značaj svake od navedenih karakteristika kroz povijest mijenjao, a mijenja se i danas, nekada i na dnevnoj osnovi.
Kakvo je zlato investicija u kontekstu povrata na uloženi kapital?
Od kada je predsjednik Nixon ukinuo fiksni tečaj zlata i dolara 70-tih godina prošlog stoljeća, zlato je svojim investitorima donijelo kroz aprecijaciju prosječni godišnji prinos od oko 7,5%.
Najvažnije je, prema njegovom mišljenju, to što zlato nema jaku statističku vezu s bilo kojom drugom imovinom koju tipično držimo u portfeljima pa je njegova snaga u diverzifikaciji, odnosno, smanjenju rizika. Vrlo je likvidno i dnevno se njime trguje u rangu od 150-200 milijarde dolara godišnje, značajno iznad ukupnog dnevnog volumena S&P 500. Ima najduži ‘track record’ od sve danas poznate investicijske imovine, gotovo tisuću godina.
Kako je moguće da se zlato ‘održalo’ sve ove godine?
Upravo iz razloga svih njegovih funkcija nabrojanih gore. Naravno, prema gostu, ne postoji trenutak kada nije dobro imati nešto zlata u portfelju. Sam za sebe kaže da nije ‘gold bug‘, nikada nije držao više od 20% vlastitog novca u zlatu, ali niti manje od 5%. Svoj portfelj rebalansira kvartalno ‘kao svaki dobar i discipliniran investitor’.
Osim gore navedenog, zlato se koristi i u industrijske svrhe, primarno elektronici koja čini oko 10% ukupne potražnje, zatim naravno, u izradi nakita (50-60% potražnje), investicijska imovina (20-30% potražnje) te, na kraju, imovina centralnih banaka (10-15%).
Zbog svih navedenih potreba, zlato će uvijek biti prisutno, no razina potreba za njim će se mijenjati vremenom, kao i do sad.
Je li Bitcoin usporediv sa zlatom?
‘Tražite me usporediti nešto što ima 10-godišnji track record s nečim što ima 1.000-godišnji track record? Kad posjedujem zlato u svom portfelju, znam da držim nešto što ima vrijednost, kad bi imao Bitcoin, budio bi se noćima razmišljajući da li je burza na kojoj sam ga kupio hakirana ili mi je netko provalio u e-novčanik. Stalno bih brinuo i zato nemam Bitcoin u svom portfelju. Jednostavno ga ne vidim u strateškoj ulozi koju zlato ima u mom portfelju”.
George Milling-Stanley
Zašto je zlato naraslo tijekom 2020. godine čak 25%
Što je pravi razlog rastu zlata ove godine? Je li razlog u niskim kamatnim stopama?
Više je razloga tome. Zlato je čak i prije korona krize počelo probijati granicu od 1,350 dolara po unci koju nije prešlo zadnjih 6 godina. Prošlog ljeta je prvi put probilo tu granicu i u veljači je već bilo na 1.600 (trenutna cijena oko 1.900 dolara po unci – vidi ovdje).
Osnovni razlog je neizvjesnost recesije i rast državnog duga zbog kojeg investitori bježe u zlato.
Što najviše utječe na cijenu zlata?
Ovisi o periodima koje gledamo. Najznačajniji nositelj je potražnja za nakitom, no postoje periodi u kojima špekulacije imaju veliki utjecaj.
Još 2001. godine cijena zlata je bila oko 250 dolara po unci, sljedećih se 10 godina u prosjeku penjala za 100 dolara godišnje da bi do jeseni 2010. godine bila 1,250. Glavni nositelj u tom periodu bio je rast ekonomije na emerging tržištima. Nakon toga su se uključili špekulanti koji su primijetili propuštene prilike za zaradu. Cijena je naglo porasla sve do 1,920 u kolovozu 2011. godine nakon čega je počela padati sve do proljeća 2013 kada se zadržala na 1,250 dolara. Glavni razlog današnje kupovine je ‘safehaven buying‘ , odnosno strah i nepovjerenje u uspješnost borbe država s virusom.
Najveći značaj u trgovanju zlatom bilo je uvođenje ETF-ova koji prate zlato prije nekih 15-tak godina. Zlatom je postalo lako trgovati i sve više investitora uvidjelo je njegovu važnost u portfelju. Polako postaje mainstream, no trebalo je puno vremena da do toga dođe. Od kada je zlato počelo trgovati putem ETF-a, prosječni rast nadmašio je S&P 500 Indeks.
Kako će se kretati cijena zlata?
Naravno, kako GMS smatra kako će cijena zlata u narednom periodu i dalje rasti, najviše uslijed oporavka tržišta nakita koje je palo za 50%, najbolji primjer je Kina gdje se ekonomija oporavlja. Ako se to preseli na druga tržišta, potražnja će rasti. No, ako se ekonomije poput američke i dalje budu neuspješno oporavljale, rast će potreba za zlatom kao investicijskom imovinom. Sve bi ovo moglo cijenu zlata otjerati preko u rang od 2,000 do 2,200 ili čak višom u sljedećoj godini. Ostaje vidjeti.
O zlatu sam već pisala u nekoliko objava pa pročitajte i ovo:
- Dionice ili zlato – što je bolje?
- (Zlatarovo) zlato
- Kako možemo investirati u zlato?
- Znate li što je ‘fiat’ valuta?
Za sve one koji se muče s financijama i pri tome ne znaju odakle krenuti, pokrenula sam (online) osobne edukacije (coaching):
Stoga, ako vas zanima kako:
- realno ocijeniti svoju trenutnu financijsku situaciju
- definirati svoje kratkoročne i dugoročne financijske ciljeve
- izraditi osobni financijski plan
- definirati koliko je potrebno štedjeti za navedene ciljeve
- početi investirati te
- definirati optimalan investicijski portfelj
ne oklijevajte nego se prijavite (bez ikakvih daljnjih obaveza) za više informacija OVDJE.
Ukoliko ste više zainteresirani za jednodnevne edukacije o temama financija i investiranja, pogledajte više OVDJE.
Iz dosadašnjeg iskustva shvaćam kako je većini samo malo financijskog znanja potrebno za ogromne pomake financijskom životu. Nemojte oklijevati saznati kako.
