Rezultati kviza: Drugi stup

Prije nekoliko tjedana testirala sam vaše znanje o drugom stupu. Podsjećam, radi se o vašim budućim mirovinama. Ako još niste, okušajte se i sami prije no što pročitate rezultate. To možete napraviti ako kliknete na link OVDJE. Do trenutka pisanja ovog posta, na kviz je odgovorilo točno 90 osoba.

Kviz se bodovao, a maksimalan broj bodova koje ste mogli ostvariti je 50. Taj je broj namijenjen stvarno jakim poznavaocima drugog stupa i trebalo je više dana da dođemo do pobjednika. Top 3 osobe s najboljim rezultatima su:

ScoreIme, prezime ili nadimakSpol
50 / 50MatejM
50 / 50isM
45 / 50EroM

Kao što vidite, prva dva mjesta imaju 50 točnih, a treće mjesto 45. Sva su tri mjesta pripala dečkima, dakle cure, očekujem više u sljedećim izazovima 🙂

Generalno, distribucija odgovora izgledala je ovako:

U prosjeku, ostvarili ste 30 bodova, najbolji odgovori (kao što sam već navela) skupili su punih 50, dok je najlošiji rezultat 9.

Gdje se najviše griješilo?

Na žalost, velik broj netočnih odgovora odnosilo se na važna pitanja drugog stupa. Najmanje točnih odgovora skupilo je pitanje o broju članova kategorije B (17/90), a sljedeća dva odnosila su se na visinu prosječnih godišnjih prinosa od osnutka kategorije A (39/90) te visinu ulazne naknade (39/90).

Krenimo redom, prvo malo o demografiji.

Povećava se udio žena koje odgovaraju na ovakve kvizove što mi je izrazito drago. Sada je omjer otprilike 50-50. Najviše je ispitanika dobi od 36 do 45 godina (41%), te od 26 do 35 godina (37%). Ispitanici dominantno imaju završeni fakultet ili poslijediplomski studij (oko 86%). No, čak 30% ne zna kojoj kategoriji OMF-a pripada.

Znate li kojoj kategoriji OMF-a pripadate?

Sukladno tome, 40% ne zna koliko tamo ima sredstava. Nema druge nego pronaći svoj fond i saznati (sve je moguće napraviti online, zato ne oklijevajte).

Kako ste odgovarali na konkretna pitanja?

Što je to drugi stup, odnosno, po čemu se razlikuje od prvog i trećeg nije bilo preteško pitanje (89% točnih odgovora). Također, niti pitanje o broju kategorija nije loše prošlo (69% točnih). Da sredstva iz drugog stupa ne možete koristiti prije dana umirovljenja zna 87% vas. Tu su završila ona ‘lakša’ pitanja.

Članstvo u kategoriji A moguće je samo ako vam je ostalo više od 10 godina do umirovljenja. Na to pitanje odgovor je znalo samo 52% ispitanih. Kada vam je dan umirovljenja bliži od 10 godina, REGOS će vas automatski prebaciti u kategoriju B, a 5 godina prije u kategoriju C.

Vrlo važno pitanje ticalo se prosječnih godišnjih prinosa od osnutka. Pitala sam znate li koliki je PgP kategorije A, na što je samo 43% dalo točan odgovor (prinosi iznose oko 7%).

Velik broj vas (91%) zna kako promjenu kategorije fonda možete napraviti isključivo jednom godišnje, no samo 43% zna kolike su ulazne naknade (plaćaju se pri svakoj uplati u fond). Kao što sam već komentirala, pitanje s najmanjim brojem točnih odgovora ticalo se broja članova kategorije B. Iako, samo po sebi, ovo pitanje nema pretjerane važnosti, indikativno je samo u tome kako je vrlo mali broj građana RH uopće birao fond kod zaposlenja (budući REGOS svrstava sve u kategoriju B po ‘defaultu‘). O tome koliko nas košta neodlučivanje, pa i u vezi s izborom drugog stupa, pisala sam i računala u postu – Koliko nas košta neodlučnost?

Da su fondovi kategorije A povijesno ostvarili najviše prinose zna 54% vas. Znajući to, zašto je većina građana (pogotovo mladih) i dalje u kategoriji B iako imaju 30-40 godina do starosne mirovine pitanje je koje si valja postaviti. Kategorija A nosi veći rizik zbog većeg udjela dionica, ali isto tako daje i mogućnost veće zarade na dugi rok. Naravno, za zaradu nema garancije. No, period od 40 godina investiranja to bi moglo činiti značajnu razliku. Rizičnost kategorije A pozna 53% ispitanika (vjerojatno istih).

Oko nasljeđivanja sredstava očito postoji dosta nedoumica. Sredstva iz drugog nasljeđuju se ako član fonda nije započeo s korištenjem mirovine. Nasljeđivanje tada ide po posebnim propisima. 30% vas smatra kako se nasljeđuju bez ograničenja. Nadam se kako oni svoj financijski plan ne baziraju na mirovinama svojih roditelja već puno čvršćim pretpostavkama.

Ispravak: u prvoj verziji teksta navela sam kako se sredstva iz drugog ne nasljeđuju ukoliko je član fonda počeo koristiti mirovinu. To je dijelom točno, a dijelom i netočno jer ovisi o modelu mirovine koji je odabran. Više o svemu napisat ću u novom postu.

Da naši fondovi većinom ulažu u RH svima je poznato, no čini se kako razmjeri tog ulaganja nisu svima jasni (preko 80%). Postoje ograničenja ulaganja (85% vas to zna), ali ona ne sprječavaju naše fondove da umjesto Agrokora ulažu u dionice Microsofta, Apple-a, Amazona i sličnih. Pa ipak, kada ulažu u dionice, oni samo to rade.

O drugom sam stupu napravila i Vodič, pa ako vas zanima možete ga ‘skinuti’ u digitalnoj biblioteci na linku – ovdje. Većina pitanja preuzeta je iz vodiča, a vjerujem kada ga pročitate (iznimno kratko štivo) dobit ćete puno korisnih informacija o tome kako upravljati svojom imovinom u ‘drugom’.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest
Scroll to Top