S prvim danom Nove godine na snagu stupa mirovinska reforma. Oni koji su imali strpljenja čitati moj serijal o famoznom trećem stupu (prvi, drugi, treći i četvrti dio), dobili su prilično dobar uvid o tome što o tom tipu ulaganja mislim.
Za one koji su se tek sada uključili 🙂 , evo kratkog rezimea:
Ako izuzmemo ogromne naknade za upravljanje (oko 2%) i jednako tako nevjerojatnu ulaznu naknadu (oko 1,200 kuna), investicijski porftelj (državne obveznice rejtinga ‘smeće’ i dionice problematičnih hrvatskih firmi) te slijedom toga ostvareni prinos, ovaj proizvod je, ali samo u svojoj originalnoj zamisli, dobar 😉 .
A originalna zamisao je kako ćemo, pored štednje u prvom i drugom stupu (nedobrovoljne), ovim putem štedjeti samo za sebe (dobrovoljno).
Analiza mog ulaganja u AZ Profit pokazala je poražavajuće upravljanje istim. Nakon nekoliko godina štednje, odlučila sam okončati tu priču dok se stvari ne promijene. Podsjećam, unatoč katastrofalnom performansu fonda, društvo za upravljanje Fondom, temeljem naknada koje im se isplaćuju neovisno o ulagačkim rezultatima, prosperira kao da se taj dio slike njih ne tiče. Isplaćuju si masne bonuse, a naše su mirovine posljedično, sve manje.
Država bi voljela kada bi se mi sami pobrinuli za svoju mirovinu jer, očito, ona to nije u stanju. Iako izdvajamo ogromnih 20% svoje plaće za te potrebe, teško ćemo u imati prilike uživati ju jednoga dana.
Mirovinska reforma donijela je neke novosti i u trećem stupu. Sve izmjene regulirane su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima koje je ministarstvo proguralo, a Sabor navrat-nanos usvojio krajem ove godine.
Koje su to promjene?
- povećanje dobi s današnjih 50 na 55 godina kao prvog uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu
- ukida se naplaćivanje ulazne naknade (podsjećam kako je ona iznosila gotovo 1,200 kuna (ako se radilo o jednokratnoj uplati)
- osobama čija je štednja u trećem stupu manja od 100 tisuća kuna mirovinu će moći isplaćivati i fondovi čiji su oni članovi. Dosad je ta granica bila 50 tisuća kuna
- Iz trećeg stupa se do sada jednokratno moglo povući 30 posto štednje, a ostatak u ratama, ali ne u razdoblju kraćem od pet godina. Ukida se mogućnost povlačenja u cijelosti iznosa štednje manje od 10 tisuća kuna
- Mirovine trećeg stupa trenutačno isplaćuje samo jedno mirovinsko društvo, RMOD, a od iduće godine pravo na isplatu mirovina trećeg stupa prenosi se i na društva za životno osiguranje koje ima dozvolu ili odobrenje za rad Agencije te državu, koja planira formirati svoje mirovinsko društvo
- obvezuju se upravitelji mirovinskih fondova da svake godine “dio prihoda” – ne propisuje se koliki – ulažu u osnaživanje financijske pismenosti građana RH o individualnoj kapitaliziranoj štednji (podsjećam kako je taj dio prihoda novac koji mi uplaćujemo putem naknada)
- prilikom ostvarenja prava na mirovinu neće plaćati nikakve izlazne naknade, neovisno o načinu isplate mirovine
- Naknade za upravljanje definirane su do 3% godišnje (AZ trenutno naplaćuje 2%, Raiffeisen 1,8%). Da li to znači kako možemo očekivati čak i rast naknada? 😮
- naknada za izlaz iz fonda u iznosu do najviše 2,5%, koja se plaća samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo (danas je ona od 10-15%)
Država i dalje daje 15% poticaja na ukupno uplaćeni doprinos, što je najviše 750 kuna na uplatu do 5 tisuća kuna godišnje. ‘Olabavila’ su ograničenja ulaganja koja su do sada postojala, no iz šume zvane Izmjena zakona to je bilo teško iščitati. Ionako, ograničenja prethodnog Zakona nisu bila presudna u lošem portfelju fondova. Dodatna mogućnost ulaganja u rizičnije oblike u nekim bi me, drugim rukama i radovala, no kada se radi našim upraviteljima, vjerujem kako ima mjesta brizi.
Kakav je vaš komentar na navedene promjene? Ima li još nešto što ste primijetili da se promijenilo, a ja nisam ovdje navela? Planirate li ulagati u treći i dalje (ili početi ako niste do sad)?
