O poreznom tretmanu dividendi i kamata primljenih iz inozemstva pisala sam u prvom dijelu poreznih glavobolja – vidi Porezne glavobolje (dio 1). U ovom ću se pozabaviti kapitalnim dobitcima iako sam se i njih, bar dijelom, i zadnji put dotakla.
Ponovo ističem kako nisam porezni savjetnik te sve što ovdje pišem predstavlja moj najbolji pokušaj tumačenja poreznih propisa. Za vaše individualne situacije najbolje se obratite za pomoć financijskim savjetnicima ili Poreznoj.
U međuvremenu sam i sama popunjavala poreznu prijavu putem e-Porezne. Iako je apsolutno pohvalno omogućiti poreznim obveznicima prijaviti svoje obaveze online, sam postupak je daleko od jednostavnog. Trebalo mi je dosta vremena razumjeti u koje polje što upisati iako bi se velik dio toga dao pojednostaviti i automatizirati. Nadam se kako će netko to konačno uvidjeti i promijeniti.
Kapitalni dobitci ostvareni u Hrvatskoj
Za očekivati je da ste, prije nego što ste uopće krenuli investirati, bar načelno proučili porezne implikacije. Ako niste, evo prilike.
Da ponovimo osnove, kapitalni dobitci (razlika između kupovne i prodajne vrijednosti financijske imovine) ostvareni u RH oporezuju se po stopi od 12% (plus prirez) ukoliko su financijski instrumenti :
- kupljeni nakon siječnja 2016. godine
- prodani unutar dvije godine od kupnje te
- viši od 112 kuna.
Dakle, kapitalni dobitak ste mogli ostvariti ukoliko ste u periodu od početka 2017. do kraja 2019. otuđili financijsku imovinu, odnosno:
- kupili i prodali udjele ili dionice u trgovačkim društvima
- kupili i prodali obveznice
- kupili i prodali udjele u investicijskim fondovima
- sklopili ugovor o upravljanju portfeljem i imali isplatu sredstava iz portfelja
Otuđenjem financijske imovine smatra se prodaja, zamjena, darovanje ili drugi prijenos dok se otuđenjem ne smatra, na primjer, prijenos udjela u drugi dobrovoljni mirovinski fond (treći stup) ili zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje.
Svi oni koji su u 2019. godini ostvarili kapitalni dobitak trebaju do kraja veljače 2020. godine Poreznoj upravi dostaviti Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – (Obrazac JOPPD). Važno je napomenuti kako se kapitalni dobitak izračunava temeljem tržišnih vrijednosti i to prema FIFO (‘first-in-first-out’) metodi. FIFO metoda ukratko znači kako se, na primjer, pri prodaji dionica ili udjela uzima u obzir slijed kojom ste ih stjecali.
Kapitalni dobitci mogu se umanjiti za kapitalne gubitke i to isključivo ako su nastali u istoj kalendarskoj godini. Iznos kapitalnih dobitaka može se umanjiti za pripadajuće troškove kao što su naknade brokera, naknade za upravljanje i slično.
Ako smanjenje kapitalnih dobitaka za ostvarene kapitalne gubitke rezultira kapitalnim gubitkom, ne postoji obveza izvješćivanja putem Obrasca JOPPD.
Ako vam je cijeli proces vođenja računa o poreznoj problematici ‘tlaka’, možete ga povjeriti, na primjer, društvu za upravljanje investicijskim fondom, financijskom savjetniku ili SKDD-u.
Kada se kapitalni dobitci ne oporezuju?
Kapitalni dobitci se ne oporezuju ako je otuđenje nastalo:
- između bračnih drugova
- srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji
- između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj vezi s razvodom braka
- nasljeđivanjem financijske imovine
U tom kontekstu, ukoliko se prodaja takve imovine dogodi dvije godine nakon datuma nabave (počevši od 2017. godine) ona ne podliježe oporezivanju.
Međutim, treba razlikovati darivanje od ostalih oblika stjecanja. U slučaju darivanja, datumom nabave se smatra prvotni datum stjecanja darovatelja, dok se u svim ostalim slučajevima on odnosi na datum otuđenja (na primjer stjecanja nasljeđivanjem ili razvodom).
U sljedećem ću se postu pozabaviti kapitalnim dobitcima iz inozemstva. Pogotovo će to biti interesantno ulagačima u ETF-ove, dionice ili obveznice van RH koji su, bar sudeći po prošloj godini, ostvarili značajne prinose (a potencijalno i dobitke ako su tu imovinu prodavali).
