Porez na kamate iz inozemstva

Postoje dvije stvari koje investitori često zanemaruju, a mogu imati značajan utjecaj na njihove prinose. To su naknade i porezi. Kako se približava doba godišnjih prijava poreza, u sljedećih ću se nekoliko postova baviti oporezivanjem, ovoga puta kamata primljenih u inozemstvu. 

Ako imate štednju u nekoj od inozemnih banaka ili ste ulagali u neku od P2P platformi te ste ostvarili neki oblik kamate u inozemstvu, ovaj bi vam tekst mogao biti zanimljiv. U takvom ste slučaju dužni platiti porez na dohodak od kapitala od 12% (plus prirez). Vrlo je važno napomenuti kako je svejedno da li je kamata samo obračunata (pripisana) ili isplaćena na račun.

Kamatama se, u smislu Zakona o porezu na dohodak, smatraju:

• kamate na štednju
• kamate po vrijednosnim papirima 
• kamate na dane zajmove i 
• primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata 

Ne oporezuju se sljedeće vrste kamata: 

• Zatezne kamate; 
• Naplaćene kamate po sudskim rješenjima 
• Kamate na pozitivno stanje na žiro-računu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija, i to najviše u visini koju ti isplatitelji plaćaju na pologe po viđenju
• Kamate ostvarene ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica; 
• Prinosi na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i 
• Prinosi po osnovi dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja.

U gornjoj listi nalazim vrlo interesantnim neoporezivanje kamata na obveznice. To daje mogućnost, na primjer, direktnog investiranja u obveznice kompanija u SAD-u za one koje takvo nešto zanima.

Tko je obveznik plaćanja kamata

Svaki porezni obveznik koji je porezni rezident RH, obvezan je prijaviti nastalu poreznu obvezu dohotka od kamata na više načina, ovisno o tome je li porez plaćen ili ne u inozemstvu. 

Iznimno važno za napomenuti je kako, u slučajevima u kojima porezni obveznik propusti iz nekog razloga prijaviti poreznu obvezu, Porezna će uprava podatke o nastaloj obvezi dobiti od poreznih tijela država članica EU-a i ostalih država, uključujući i porezno tijelo SAD.

Razmjena podataka

Od ulaska u EU postoji obveza razmjene podataka u području poreza, a osobito od 1. siječnja 2017. kada je na snagu je stupio Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza koji uređuje takvu suradnju između RH i država članica EU-a, zatim automatsku razmjenu informacija o financijskim računima između RH i drugih jurisdikcija te provedbu Sporazuma između Vlade RH i Vlade SAD-a o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (Foreign Account Tax Compliance Act). 

Na temelju navedenih Direktiva i Pravilnika o automatskoj razmjeni podataka, banke iz inozemstva iz država koje su potpisale sporazume o automatskoj razmjeni podataka (vidi koje su to ovdje) će na osnovi prikupljenih podataka svojih klijenata dostavljati podatke Ministarstvu financija RH. Porezna će uprava također, prikupljene podatke iz banaka RH razmjenjivati s poreznim tijelima ostalih jurisdikcija, uključujući i porezno tijelo SAD-a. 

Za svaku fizičku osobu o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa razmijenit će se:

• broj računa 
• stanje računa ili vrijednost na kraju kalendarske godine ili ako je tijekom te godine račun zatvoren, informaciju o zatvaranju računa. 

Kada se plaća porez na kamatu? 

Porez na kamatu se obračunava istodobno s isplatom ili pripisom kamate kao porez po odbitku, po stopi od 12%. Za samo oporezivanje, dakle, nije bitna isplata, nego činjenica da će do isplate doći u budućnosti, tj. kamata se oporezuje u trenutku pripisa kamata glavnici ili u trenutku isplate kamata.

Što treba napraviti?

Porezni obveznici, rezidenti RH, obvezni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu radi upisa u Registar obveznika poreza na dohodak u roku od 8 dana od početka ostvarivanja dohotka (obrazac RPO). Novim Izmjenama Pravilnika propisano je da kada se podnose Izjava o odgodi plaćanja poreza, nije potrebno upisivati se dodatno u Registar poreznih obveznika (RPO) kako je bilo propisano do 1. siječnja 2018. godine.

Daljnje postupanje ovisi o tome da li je porez na dohodak od kamata plaćen ili ne u inozemstvu. To ovisi o odredbama međunarodnih ugovora koji imaju prednost pred odredbama domaćeg zakona.

Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Na stranicama Porezne Uprave (vidi ovdje) možete pronaći listu zemalja s kojima je RH potpisala ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Važno je znati da, ako postoji ugovor s državom u kojoj ostvarujete kamatu, to i dalje ne znači da je porez na dohodak od kamata plaćen u zemlji gdje je ostvarena. Postoje dvije metode oporezivanja:

• Metoda izuzimanja – oporezivanje kamata isključivo u zemlji izvora (tamo gdje je kamata ostvarena) te država rezidentnosti nema pravo oporezivanja. Metoda izuzimanja nije definirana niti u jednom međunarodnom ugovoru, nego se primjenjuje metoda uračunavanja
• Metoda uračunavanja – moguće oporezivanje kamata i u državi izvora i državi rezidentnosti. U jednom slučaju, ovisno o ugovorima, moguće je plaćanje ukupnog poreza samo u RH (na primjer: Njemačka, Irska, Nizozemska) ili plaćanje razlike poreza u RH (kao na primjer u slučaju Rusije, Slovenije ili Srbije). U ovom, drugo slučaju, će porez biti plaćen u zemlji gdje je pripisana ili isplaćena kamata, a naknadno razlika obračunata prema rješenju Porezne uprave. Na kraju ovog teksta možete naći pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s pripadajućom metodom obračuna.

Ako RH nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili isplatitelj ne raspolaže ovjerenim primjerkom Zahtjeva za umanjenje porezne obveze, na pripisanu ili isplaćenu kamatu treba obračunati predujam poreza na dohodak i uplatiti ga u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno od dana isplate dohotka.

Imate li iskustava s prijavom kamata zarađenih u inozemstvu? Ako da, podijelite u komentarima.

Pregled 61 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te pripadajuće metode obračuna (izvor: RRIF 01/2018):