Jedan od važnih aspekata upravljanja financijama je, osim brige za svoje maloljetno potomstvo, također i briga za stare i nemoćne roditelje. Ne samo da je takvo razmišljanje jedino ispravno, ono je također definirano Ustavom i Obiteljskim zakonom.
Dodatno je, u 2018. godini, Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji pojačana zaštita starijih i nemoćnih osoba od zapostavljanja i nebrige. Navodno danas, između 2 i 10% starijih osoba doživi neki oblik zlostavljanja i zanemarivanja, no tek se 1 od 13 slučajeva službeno prijavi. Očito je kako puno toga ostaje iza četiri zida. Žene su češće žrtve nasilja nego muškarci, a oni stariji od 80 godina su najčešće žrtve zanemarivanja.
Na žalost, čini se kako počinitelji nasilja nisu neki daleki i nepoznati ljudi, već često oni najbliži, odrasla djeca i supružnici. Iz novinskih natpisa često možemo čuti o tome kako starije osobe doživljavaju psihičko nasilje (prijetnje napuštanjem, nasilnim smještanjem u domove, naziva ih se pogrdnim imenima, zabranjuje im se izlazak iz kuće i slično) te materijalno nasilje (oduzima im se ušteđevina, ne daje im se pristup vlastitoj mirovini, prodaje im se imovina, zloupotrebljavaju se njihovi potpisi i punomoći, prisiljavaju se na promjenu oporuke i slično).
Žalosno je znati kako je potrebno takve stvari sprječavati zakonima. No, brojke starih i nemoćnih osoba o kojima se malo tko brine očito opravdava i takva rješenja. Pitanje je s kakvim rezultatima.
U Hrvatskoj gotovo 20% ljudi živi na granici siromaštva. Najveći dio odnosi se na stare i nemoćne osobe o kojima se ne brine država, a očito niti njihovi potomci.
Obiteljski zakon propisuje obavezu brige
Obiteljski zakon propisuje što je uzdržavanje i postupke ostvarivanja prava i obveza uzdržavanja među članovima obitelji. Prema njemu, uzdržavanje je istodobno pravo i obveza, odnosno, obveza uzdržavanja je uzajamna dužnost roditelja i djece.
Obveza uzdržavanja je, dakle, uzajamna pa je i punoljetno dijete dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. Međutim, dijete se može osloboditi takve obveze ako roditelj nije njega uzdržavao iz neopravdanih razloga, kad je to bila njegova obveza.
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji štiti od zlostavljanja
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji također propisuje nužnost brige o ostarjelim roditeljima. Nebriga se kažnjava sa 10.000 kuna ili zatvorskom kaznom od 45 dana.
Odredbama tog Zakona koji je u primjeni od 1. siječnja 2018., se utvrđuje da se nasiljem u obitelji (uz tjelesno, psihičko, spolno i ekonomsko) smatra i ‘zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje‘. U konkretnom smislu, zapostavljanjem se smatra i nedavanje ili neredovito davanje hrane, pića i lijekova, nepresvlačenja (pelena), nepružanja zdravstvene skrbi i slično.
U Hrvatskoj, navodno, oko 17% osoba u dobi od 35 do 49 godina svakodnevno skrbi o starijim i nemoćnim članovima obitelji. Naravno, postoje slučajevi u kojima se djeca ili skrbnici nisu u stanju (zbog materijalne situacije, nezaposlenosti i slično) brinuti o svojim roditeljima. Odredbe navedenog zakona nisu usmjerene na takve. Oni bi trebali pokušati ostvariti svoja prava preko sustava socijalne skrbi. Zakon je usmjeren prema onima koji su mogli, ali nisu htjeli uzdržavati svoje bližnje.
Smještaj u domovima
Jedan od načina brige za roditelje je i smještaj u domovima. No na žalost, u Hrvatskoj su kapaciteti vrlo oskudni, a i skupi. ‘Državni’ domovi imaju mjesta za svega 1% starije populacije koje je u Hrvatskoj oko milijun. Javni domovi smještaju ukupno oko 11 tisuća korisnika, dok ih je na listama čekanja navodno više od 70 tisuća. Prosječna cijena smještaja u takvim domovima je oko 3.000 kuna dok je ona u privatnim značajno viša.
Znajući kako su prosječne mirovine u Hrvatskoj oko 2.400 kuna, jasno je kako si sami umirovljenici teško mogu priuštiti ikakav smještaj bez pomoći najbližih. Deseci tisuća umirovljenika ‘javno’ mjesto u domovima čeka i po desetak godina. Upravo zato ih se većina prijavljuje dok još ni ne namjeravaju preseliti,
Hrvatska ima 3 državna (Blato na Korčuli, Oklaj i Metković) i 52 decentralizirana doma s podružnicama. Decentralizirani domovi (s podružnicama) pod upravljanjem su gradova, županija i općina.
Domove za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj Vlada sufinancira s oko 165 milijuna kuna godišnje. Troškove smještaja u domovima čiji je osnivač županija jednim dijelom plaća korisnik, a drugi dio se podmiruje iz županijskog proračuna i pomoći izravnanja.
Kriteriji za smještaj u ‘javnim’ domovima ne postoje, važno je biti na listi i čekati red. U Ministarstvu je najavljena reforma koja bi uzela u obzir primanja umirovljenika, a cijena u domovima bi ovisila o razini usluge (prostoru, opremljenosti i osoblju).
Privatnih domova je, navodno, dvostruko više (preko 100), dok obiteljskih ima oko 300. Sveukupno, u Hrvatskoj postoje oko 500 objekata za smještaj starijih i nemoćnih osoba. No, to nije ni približno dovoljno.
O cijeni smještaja odlučuje osnivač doma, a ona ovisi o njegovoj vrsti, pokretnosti ili nepokretnosti osobe, stambenom komforu, posebnoj prehrani, serviranju hrane u sobu, usluzi fizioterapeuta drugim posebnim potrebama uvjetovanim zdravstvenim stanjem korisnika.
Privatni dom u kojem se cijena može kretati i preko 6.000 kuna rijetko tko si može priuštiti, a takve ustanove u Hrvatskoj se većinom smatraju stacionarima i sanatorijima u koje obitelj smješta svoje stare u teškoj bolesti i nemoći kada drugog rješenja nema.
U razgovorima sa svojim vršnjacima, čiji roditelji su već poodmaklih godina, ne stječem dojam kako se o financijskim efektima buduće skrbi za stare i nemoćne roditelje dovoljno razmišlja. Važno je razumjeti, a i planirati (i to zajedno s roditeljima), kako postupiti u slučaju bolesti ili nemogućnosti samostalne brige. Iz iskustva koje imam s vlastitim roditeljima, te su teme teške i vrlo rijetko dolaze na dnevni red. Kakva su vaša iskustva?
O tome da li ste razgovarali pitala sam vas i na Facebooku:
