Kako do (dobrih) navika?

Zadnjih nekoliko mjeseci svima su nam bili vrlo izazovni. Od famozne pandemije koja je (nadam se ipak nakratko) ‘zaustavila’ svijet do potresa i recesije. Čini se kako se sve ono negativno skupilo u samo nekoliko kratkih tjedana ili mjeseci. Svatko se od nas s tim izazovom borio ili bori, više ili manje uspješno, na svoj način. U ovom bi se tekstu htjela osvrnuti na to kako je izgledao moj način suočavanja s takvim nedaćama, a i općenito stil borbe u ‘normalnim’ životnim situacijama.

Svi funkcioniramo na drugačiji način. Osobno preferiram rutinu, što ne znači kako ne volim izazove. Uostalom, neki od onih sportskih iz prošlosti to i potvrđuju. Rutina, po mom shvaćanju, nije učmalost. Ona otvara prostor kreativnosti jer se obične, svakodnevne stvari, odvijaju bez trošenja energije koju čuvamo za druge, pametnije stvari. Na takve (nazovimo ih pametnije) sam se nastojala fokusirati zadnjih tjedana (i mjeseci).

Na Facebooku sam vas pitala koje bi navike, kada biste ih usvojili, donijele pozitivan pomak u vašoj svakodnevici. Evo vaših odgovora:

Bez iznenađenja, tjelovježba je navika koju očito svi smatramo važnom u našim životima. Pripadam onom krugu ljudi kojima je svakodnevno vježbanje potreba. No, nije uvijek bilo tako. Meditacija, kraće vrijeme provedeno na putovanje na posao i s posla te čitanje knjiga neke su od rutina koje bi imale najveći utjecaj na kvalitetu vaših života.

U današnjem postu bi napisala nekoliko navika (ili rutina) koje sam godinama stjecala, a koje su se, u zadnjih nekoliko mjeseci, pokazale nevjerojatno korisnima. Možda ih i sami prakticirate, a ako ne, pozivam vas da pokušate. To su:

  • rano ustajanje (prije 6) i rani odlazak u krevet (prije 10)
  • vježbe fleksibilnosti (5-10 minuta)
  • šetnja/hodanje (10 – 25 tisuća koraka dnevno)
  • vođenje ‘dnevnika
  • vježbe snage
  • povremeni post
  • čitanje prije spavanja

Od svih korisnih životnih navika, najviše bih istaknula rano ustajanje. Jasno mi je kako nismo svi isti, odnosno, imamo različite životne stilove, no tko nije iskusio benefite ranog ustajanja, teško može razumjeti o čemu pričam. U mom slučaju radi se o periodu između 5 i 6 sati ujutro. Budim se bez budilice, onako kako mi tijelo traži. Vrlo rijetko ‘prebacim’ šest sati, ovisno o razini umora ili, nekad, o vremenu vani. Nakon ustajanja, pored redovne kave, odradim 5-10 minuta vježbi fleksibilosti. Od kada sam tu svakodnevnu rutinu, osjećam značajno poboljšanje mobilnosti i pripremam tijelo za sve ono što ga čeka kroz dan.

Ukoliko na rasporedu nemam vježbanje s ekipom u parkiću (vidi ovdje), odlazim u obaveznu jutarnju šetnju. Ona traje prosječno oko 1h (nekad i dulje ovisno o tome kada ustanem). Obično ju odradim u nekom od lokalnih parkova, mislim kako je vrlo važno dan započeti u prirodi. Tada napravim i nekoliko rundi vježbi snage (sklekovi, čučnjevi, zgibovi). Uvijek me fascinira kako u, za mene najljepšem dijelu dana (posebice ljeti), nema gotovo nikoga na tim mjestima. Besplatna teretana na otvorenom i to samo za mene. Ponekad, dok hodam, slušam neku od audio knjiga, podcast ili You Tube video na temu koja me zanima. No, uglavnom, taj dio dana ipak volim provesti u miru i tišini, sama sa svojim mislima.

Nakon šetnje, glave pune dobrih ideja (a i gluposti), planiram svoj dan. Pri tome ne mislim na zapisivanje zadataka koje moram obaviti već više razmišljanje o tome što ću, jednom kad završi, smatrati uspješnim danom. Svoje dugoročne planove ili ciljeve (nazovimo ih tako u nedostatku bolje riječi) detaljnije definiram na tromjesečnom nivou. To je neki moj sistem, a svodi se na to kako se u 3 mjeseca fokusiram na 3 cilja gdje svakoga dana provodim bar 5 minuta radeći na njemu. Naravno kako pet minuta nije ni izbliza dovoljno, no pokazalo se kada je cilj tako nizak, svaki dan ostvarim mali pomak, a 5 minuta se često pretvori u 30 ili više. Sport me naučio kako je konzistentnost uvijek bolja od volumena. Kumulativno, u tri mjeseca, to se svede na značajan pomak. Zapravo, o konačnom cilju niti ne razmišljam, više se bavim kreiranjem navika ili sistema koji me vode ka njemu.

Nekada sam znala postavljati godišnje ili petogodišnje ciljeve, no shvatila sam kako mi je to ipak predug period u kojem mogu ostati fokusirana. Osim toga, kada si postavite velik cilj i mjerite se prema njemu, svaki dan u kojem ga niste ostvarili je ‘promašen’. Kreiranjem navike i fokusiranjem na put, sam cilj gubi na svom značaju, a dobra navika često postaje i bolja od samog cilja.

Tijekom karantene udebljala sam se 3-4 kg. Na moju visinu to je značajna količina masti koju ne trebam nositi okolo. U posljednjih mjesec-dva dana, u kombinaciji s povremenim postom (trenutno prakticiram 18/6), vježbanjem snage i hodanjem, kile su spale na normalu. Sve one koji se bore s težinom pozivam da iskušaju hodanje (10-20 tisuća koraka dnevno) kao savršen način meditacije i skidanja kila. Ne opterećuje zglobove, ne traži kasniju nadoknadu kalorija poput trčanja, zdravije je posebice za one koji se muče s viškom kila, jeftino je (ne traži nikakvu opremu; i najgluplji ‘pametni’ telefon može bilježiti korake) te se može prakticirati, bez iznimke, svakoga dana. Idealno u prirodi, u šumi, uzbrdo, no poslužit će i gradski parkovi. Ako se nekome taj broj koraka ne čini izvediv zbog ograničenja vremena, pokušajte, kao što i sama radim, razbiti taj broj na nekoliko šetnji tijekom dana. Na primjer, kad imam telefonski razgovor koji ne traži sjedenje za kompjuterom obavljam ga u šetnji. Zatim, nakon svakog obroka (a imam ih 2 dnevno) prošećem 15-20 minuta. Obavezno pješice na posao. Svi se ti koraci na kraju dana zbrajaju. Tijekom svibnja dnevni prosjek bio mi je 20 tisuća, u lipnju sam podigla na 25. Ne mislim da ću dalje povećavati broj, ali ću vjerojatno povećati intenzitet (ubaciti trčanje, preskakanje vijače i slično) tijekom dana.

Kao što sam već negdje pisala, godinama ne gledam TV pa tu lošu naviku i ne trebam izbacivati iz svog rasporeda. Period prije spavanja provodim uz knjigu. Ona me često inspirira, a bez greške, i uspava. Svaki dan je uspješan ako sam u topli krevet legla zdrava, sita i blago umorna. Više je to od svega što si velika većina stanovnika ove planete može priuštiti.

Kako izgledaju vaše zdrave (a i nezdrave) navike? Imate li neku već standardnu rutinu ili vam dan počinje bez plana? Prakticirate li nešto od navedenog gore? Komentirajte.

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Scroll to Top