Ako ste na prvu pomislili kako se radi o novoj valuti u kojoj možete kupiti neki od novijih Fiatovih modela, prevarili ste se. Mada, kao ideja, možda i ima smisla, ako ne za Fiat, možda za nekog novog Teslu 🙂
Pitala sam vas na Facebooku o tome i čini se kako je pojam poprilično nepoznat unatoč činjenici kako takve valute, bez izuzetka, svi nosimo u svojim džepovima ili novčanicima:
‘Neka bude tako’
Prema Investopediji, fiat je valuta koju izdaju države i koja nema podlogu u nekoj fizičkoj robi, poput zlata ili srebra, već garanciju daje država koja ju je izdala. Njena vrijednost određena je odnosom između ponude i potražnje i stabilnošću njenog ‘izdavača’.
Ukratko, sav nama danas poznat novac, uključujući američki dolar, euro, britansku funtu, kunu, dinar ili konvertibilnu marku – jesu fiat valute.
Riječ fiat dolazi iz latinskog jezika i značila bi u prijevodu kako glasi naslov ovoga poglavlja.
U čemu je problem?
Obično ga nema tamo gdje postoji povjerenje u vlast, odnosno činjenicu kako ona neće prekomjerno tiskati novac onda kada zapadne u probleme s podmirenjem svojih dugova. Ključna je, dakle, riječ – povjerenje. Takav novac nema intrinzičnu vrijednost (poput zlata i sličnih metala koje se koristi, na primjer, u industriji) i u slučaju inflacije, pogotovo hiperinflacije, gubi vrijednost.
Kao što sam pisala u jednom od postova o zlatu – vidi (Zlatarovo) zlato, sve do 30-tih godina prošlog stoljeća američki dolar bio u potpunosti zamjenjiv za zlato. Nakon ‘pauze’ od nekih 10-tak godina, zlatni standard ponovo je ustanovljen sporazumom u Bretton-Woodsu i trajao je sve do 1971. godine kada američka vlada više nije mogla ispuniti svoje obećanje konverzije u taj metal.
Najvažniji aspekt valute je, dakle, njena stabilnost. Kada nastupi period krize, velik broj investitora često ‘bježi’ u zlato (ili druge oblike, danas, na primjer, bitcoin), upravo kao rezultat nepovjerenja u sposobnost država da kontroliraju ponudu i potražnju novca.
Često možemo čuti od onih koji zagovaraju zlato kako fiat valute zapravo nemaju nikakvu vrijednost jer nisu vezane ni uz šta ‘opipljivo’ za razliku od zlata. Međutim, kao što ste mogli pročitati u moji prethodnim postovima, zlato je u prošlosti bilo vrlo volatilno što ukazuje na činjenicu kako je vrijednost nečega određena isključivo percepcijom vrijednosti, a ne stvarnom vrijednošću. Isto vrijedi i za bitcoin, dionice ili bilo koji drugi ulagački instrument.
No, u situacijama hiperinflacije kakva je bila poznata u ovim krajevima, a danas ju možemo vidjeti u Venezueli na primjer, papirni novac može gubiti vrijednost na dnevnoj osnovi. Tada je svako drugo alternativno ulaganje koje u podlozi nema ‘garanciju’ države u pitanju (jer se njena monetarna politika raspada) svakako bolje od madraca ili čarapa.
