Investicijska banka Charles Schwab u Americi nedavno je objavila godišnju studiju o bogatstvu. Ispitano je oko 1,000 Amerikanaca u dobi između 21 i 75 godina, o njihovim stavovima vezano uz štednju, potrošnju, investiranje i općenito bogatstvo.
Dio studije kojeg sam izdvojila za potrebe ovog posta ticalo se društvenih mreža, odnosno, njihovog utjecaja na naš svakodnevni život i potrošačke navike. U tu sam svrhu napravila anketu (vidi Što nam čine društvene mreže?) s ciljem usporedbe rezultata navedene studije sa stavovima čitatelja bloga.
Do trenutka objave ovog posta, na anketu je odgovorilo 80 ispitanika (61% žena i 39% muškaraca). 63% ispitanika su ‘milenijalsi’ (25-40 godina), dok je 34% njih ‘generacije X’ (od 41-65 godina). Manji postotak odnosi se na generaciju Z ili ‘baby boomere’. Raspodjela odgovara strukturi čitatelja bloga pa nije u potpunosti s onim dobivenim u studiji. No, imamo to što imamo, iz navedenog razloga držat ću se totala, a ne dijeliti po dobnim skupinama.
Velika većina ispitanika aktivna je na društvenim mrežama (samo 10% nema otvoren profil ni na jednoj mreži). Struktura je sljedeća:
Dakle, velika većina ispitanika ima profil na nekoliko društvenih mreža, primarno Facebook i LinkedIn. Treći po brojnosti je Instagram. Ukratko, svi su dovoljno kvalificirani za davanje odgovora na pitanje utjecaja društvenih mreža na potrošnju.
Amerikanci, meni nimalo zapanjujuće, u većoj mjeri prate kako njihovi poznanici na društvenim mrežama troše novce nego što štede. Čak 60% se pita kako njihovi prijatelji uspijevaju financirati skupa ‘iskustva’ koja objavljuju na društvenim mrežama.
U nas, 75% ispitanih smatra kako društvene mreže potiču na veću potrošnju. Međutim, za razliku od Amerikanaca koji društvene mreže smatraju najvećim ‘krivcem’ lošeg upravljanja novcem (35%), ‘naši’ su ovdje vrlo različitog stava. Kao primarnog krivca vide manjak osobne odgovornosti (66%) te općenito manjak edukacije (25%).
Da li pod utjecajem ovog bloga, odnosno činjenici kako se radi o nereprezentativnom uzorku sigurno financijski više osviještenih čitatelja, veći fokus je na štednji (31%), a manje na potrošnji svojih poznanika (26%). No, najveći broj ispitanih kaže kako ih to uopće ne zanima (43%).
Međutim, u nešto manjoj mjeri od Amerikanaca, i ovdje se velik broj (53%) pita kako njihovi poznanici uspijevaju financirati svoja Facebook ili Instagram iskustva:
Očito, postoji određeni stupanj uspoređivanja koji je teško izbjeći.
I za kraj, gledano ukupno, u Americi oko 35% ispitanih osjeća kako više troši pod utjecajem svojih prijatelja, dok je kod nas taj postotak značajno niži, oko 11%.
Kao što sam navela, istraživanje nije u potpunosti usporedivo, no činjenica je kako trendovi sa zapada kod nas često dođu s odgodom. Za očekivati je kako će se postoci u velikoj mjeri približiti onima u Americi. Možda već i jesu, na razini manje financijski osviještenih individua.
Što mislite o nalazima ove studije i rezultatima bloga? Smatrate ih realnima?
