U nekoliko posljednjih dana održali smo radionice o prednostima ulaganja u 3. stup. Na njima su se pojavilo dosta pitanja na koja smo, vjerujem, odgovorili, no kako se neka od njih dosta često ponavljaju (a i neka nova), vjerujem kako će biti od koristi sumirati ih u ovakvom jednom postu. Listu ću ažurirati (ako bude potrebno) s novim pitanjima kako se budu javljala.
Mogu li biti članom više fondova?
Za razliku od drugog stupa, u trećem stupu možete biti član jednog fonda ili više njih. No, važno je napomenuti kako državna poticajna sredstva (DPS) možete dobiti samo u jednom fondu. Poticajna sredstva se isplaćuju jednom godišnje za prethodnu godinu (obično u prosincu) i iznose 15% na uložena sredstva (maksimalno 99,54 eura).
Ima li smisla, ukoliko uplaćujemo za nekoliko članova obitelji, uplaćivati te iznose u nekoliko različitih fondova radi diverzifikacije?
Što se tiče uplata za različite članove obitelji, uzevši u obzir razlike u investicijskim strategijama fondova (vidi objavu – Koji fond odabrati? (3. stup), imalo bi smisla investirati u različite fondove radi diverzifikacije. Za mlađe članove obitelji preporuka su oni fondovi s većim udjelom dionica, dok za starije oni s većim udjelom obveznica (iako su udjeli obveznica u svim fondovima već prilično značajni). Sve ovisi o preferencijama i sklonosti riziku. U svakom slučaju, do sredstava se ne može do 55-te godine života (ili 50-te ako ste bili članom prije siječnja 2019. godine).
Koji je optimalan iznos ulaganja u treći stup?
Optimalan iznos ulaganja je onaj koji vam osigurava najveći iznos državnih poticaja. Ukoliko uplaćujete samostalno, to bi bio iznos od 5,000 kuna ili 664 eura godišnje, a ukoliko uplate za vas radi poslodavac (preferiran model), neoporezivo (za vas i poslodavca) je moguće uplatiti 796 eura. U oba slučaja maksimalan iznos državnih poticaja 99,54 eura.
Mogu li promijeniti ako sam nezadovoljan/na svojim fondom?
U slučaju kada želite promijeniti fond, to možete napraviti u svakom trenutku, ali vodite računa kao će vam za taj prijelaz naplatiti naknadu do 2,5% imovine. U tom je slučaju možda bolje otvoriti račun u drugom fondu i tamo nastaviti sa štednjom.
Što se događa s ulozima ako fond prestane s poslovanjem?
Mirovinska štednja na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu je osobna imovina koja ne pripada mirovinskom društvu, nije dio njegove imovine, pa ne može biti dio stečajne ili likvidacijske mase ili predmet ovrhe.
Ulaganja su zakonom propisana, a poslovanje mirovinskih fondova i društva za upravljanje pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).
Mogu li fondovi promijeniti investicijsku politiku?
Fondovi mogu mijenjati svoju investicijsku politiku u okviru zakonskih ograničenja. Svaki fond objavljuje prospekt što je javni dokument u kojem se može pročitati o kakvoj se vrsti fonda radi, u što ulaže, odnosno, koliki je rizik tog ulaganja, koliki su troškovi pa ga je važno proučiti prije odluke.
Da li su isplate iz 3. stupa neoporezive?
Ukoliko ste u 3. stup uplaćivali samostalno, tada se isplate mirovina neće oporezivati pri isplati. Isto vrijedi i za uplate koje je za vas vršio poslodavac. Kod uplata koje za vas obavlja poslodavac moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:
- uplate se mogu vršiti isključivo uz pristanak radnika
- uplate moraju biti isključivo domaćem mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje
- uplate su neoporezive do visine 66,36 eura mjesečno, odnosno ukupno do 796,34 eura godišnje. Iznosi preko navedenih smatraju se plaćom i razlika se oporezuje.
Iskoristite pomoć kod odabira i/ili otvaranja računa u 3. stupu ovdje:
